odabrano news portal koji nudi odabrane vijesti i informacije
Najviše ih dolazi iz BiH, Nepala i Srbije, a među najvećim skupinama su i radnici s Filipina i iz Indije. Koliko zarađuju, koja prava imaju i mogu li jednog dana postati hrvatski državljani?
Hrvatska više nije zemlja u kojoj gotovo isključivo domaći radnici popunjavaju radna mjesta. Posljednjih godina dogodila se velika promjena na tržištu rada, a broj stranih radnika narastao je na oko 155.000.
Riječ je o broju koji je teško zanemariti. Kada bi svi strani radnici živjeli u jednom gradu, taj bi grad po broju stanovnika bio među najvećima u Hrvatskoj. Za usporedbu, 155.000 ljudi je otprilike veličina jednog većeg hrvatskog grada.
OD SUSJEDA DO NEPALA I FILIPINA
Najveći broj stranih radnika dolazi iz nekoliko zemalja.
Prema podacima koje smo ranije naveli, među najvećim skupinama su:
- 🇧🇦 Bosna i Hercegovina – oko 30.000
- 🇳🇵 Nepal – oko 30.000
- 🇷🇸 Srbija – više od 23.000
- 🇵🇭 Filipini – oko 16.000
- 🇮🇳 Indija – oko 14.000
To pokazuje koliko se promijenila struktura hrvatske radne snage.
Nekada su strani radnici u Hrvatskoj uglavnom dolazili iz susjednih zemalja, prije svega Bosne i Hercegovine i Srbije. Danas sve veći broj dolazi s drugog kraja svijeta – iz Nepala, Indije i Filipina.
GRAĐEVINA, TURIZAM, TRGOVINA…
Velik dio stranih radnika zaposlen je upravo tamo gdje Hrvatskoj nedostaje radne snage.
Najviše ih se može pronaći u građevinarstvu, turizmu i ugostiteljstvu, trgovini, prometu te različitim pomoćnim poslovima.
Plaće se pritom jako razlikuju.
Za velik dio poslova koje obavljaju strani radnici može se okvirno govoriti o 900 do 1.300 eura neto mjesečno, dok kvalificirani radnici, vozači i ljudi u bolje plaćenim zanimanjima mogu dosegnuti 1.300 do 1.800 eura ili više.
Za usporedbu, prosječna neto plaća svih zaposlenih u Hrvatskoj u lipnju 2026. iznosila je 1.555 eura, a medijalna oko 1.345 eura.
Drugim riječima, velik dio stranih radnika nalazi se ispod hrvatskog prosjeka, ali to nikako ne vrijedi za sve.
MILIJARDE EURA PLAĆA
A koliko novca zapravo zarade svi zajedno?
Ako uzmemo 155.000 radnika i pretpostavimo prosječnu neto plaću od 1.200 eura, dobivamo vrlo veliku brojku.
To znači približno:
186 milijuna eura neto plaća svaki mjesec.
Na godišnjoj razini to je čak:
oko 2,23 milijarde eura neto plaća.
Ako se tome dodaju porezi i doprinosi, ukupna vrijednost rada još je veća.
Uz pretpostavljenu prosječnu bruto plaću od približno 1.680 eura, riječ je o oko 3,1 milijardi eura bruto plaća godišnje, dok bi ukupni trošak rada za poslodavce, zajedno s doprinosima na njihovu stranu, mogao dosegnuti oko 3,6 milijardi eura godišnje.
Važno: ovo je računica temeljena na pretpostavljenoj prosječnoj plaći od 1.200 eura neto, a ne službeni obračun plaća svih stranih radnika.
IMAJU LI ISTA PRAVA KAO HRVATSKI RADNICI?
Strani radnik koji legalno radi u Hrvatskoj nije radnik bez prava.
Ovisno o svom statusu i ugovoru, ima pravo na plaću, godišnji odmor, bolovanje, zaštitu na radu te zdravstveno i mirovinsko osiguranje, kao i na zaštitu svojih prava pred nadležnim institucijama.
Njegov boravak i pravo na rad, međutim, vezani su uz odgovarajuću dozvolu i ispunjavanje uvjeta koje propisuje hrvatski zakon.
MOGU LI POSTATI HRVATSKI DRŽAVLJANI?
Da – ali ne automatski.
Činjenica da netko radi u Hrvatskoj ne znači da će nakon nekoliko godina automatski dobiti hrvatsku putovnicu.
Pojednostavljeno, za osobu koja dolazi raditi u Hrvatsku put može izgledati ovako:
radna dozvola → dugotrajan zakonit boravak → stalni boravak i ispunjavanje zakonskih uvjeta → zahtjev za hrvatsko državljanstvo.
Za redovni postupak stjecanja državljanstva prirođenjem traži se, između ostalog, najmanje osam godina neprekidnog prijavljenog boravka u Hrvatskoj i odobren stalni boravak, uz druge zakonske uvjete.
Među njima su poznavanje hrvatskog jezika i latiničnog pisma, poštivanje pravnog poretka, podmirena javna davanja i drugi uvjeti.
Dakle, pet ili osam godina rada ne znači automatski hrvatsko državljanstvo.
155.000 LJUDI KOJI MIJENJAJU HRVATSKU
Brojka od 155.000 stranih radnika govori više od same statistike.
To znači da značajan dio ljudi koji danas grade hrvatske zgrade, rade u restoranima i hotelima, dostavljaju robu, voze i obavljaju brojne druge poslove više nisu rođeni u Hrvatskoj.
Istodobno, njihova prisutnost otvara niz pitanja: hoće li ostati dugoročno, hoće li dovoditi obitelji, hoće li se trajno nastaniti u Hrvatskoj i koliko će ih jednog dana zatražiti hrvatsko državljanstvo?
Jedno je sigurno – strani radnici više nisu prolazna pojava na hrvatskom tržištu rada.
S oko 155.000 ljudi, oni su postali njegov važan dio.
A ako se sadašnja demografska i radna kretanja nastave, pitanje više nije hoće li Hrvatska trebati strane radnike.
Pitanje je koliko će ih trebati za deset ili dvadeset godina.
