Gradnja drugog bloka nuklearne elektrane Krško?

Gradnja drugog bloka nuklearne elektrane Krško donijela bi brojne prednosti i izazove kako za Hrvatsku, tako i za Sloveniju.

Za Hrvatsku, novi blok nuklearne elektrane značio bi:

1. Energetsku stabilnost i sigurnost: Drugi blok bi povećao proizvodnju električne energije, smanjujući ovisnost Hrvatske o uvozu energije, što je važno s obzirom na rastuću potrošnju i potrebe za stabilnim izvorima.
2. Smanjenje emisija CO₂: Kao izvor niskougljične energije, nuklearna energija bi pomogla Hrvatskoj da smanji emisije stakleničkih plinova i ostvari ciljeve EU vezane za klimatske promjene i održivost.
3. Ekonomsku korist: Hrvatska, kao suvlasnik nuklearne elektrane Krško, imala bi koristi od dodatne proizvodnje energije, koja bi mogla pomoći u stabilizaciji cijena energije na domaćem tržištu.

Za Sloveniju, drugi blok bi imao slične energetske i ekonomske koristi, ali bi predstavljao i specifične izazove:

1. Povećanje energetske nezavisnosti: Novi blok bi osigurao značajnu količinu energije za Sloveniju, smanjujući ovisnost o fosilnim gorivima i uvozu električne energije.
2. Gospodarski rast i radna mjesta: Gradnja novog nuklearnog bloka otvorila bi brojna radna mjesta tijekom gradnje, a kasnije i u pogonu, čime bi se povećala ekonomska aktivnost.
3. Politička i ekološka pitanja: Nuklearna energija često izaziva protivljenja zbog pitanja o sigurnosti i gospodarenju nuklearnim otpadom. Slovenija bi morala riješiti pitanja skladištenja i odlaganja nuklearnog otpada te pridobiti širu javnu podršku za projekt.

Obje zemlje bi izgradnjom drugog bloka uložile u dugoročnu održivost i stabilnost energetskog sektora, ali bi istovremeno morale pažljivo upravljati ekološkim i društvenim utjecajima nuklearne energije.

Trenutno su troškovi i proizvedena struja iz nuklearne elektrane Krško ravnomjerno podijeljeni između Hrvatske i Slovenije. Hrvatska elektroprivreda (HEP) i Slovenske elektrarne (GEN Energija) ravnopravni su vlasnici, što znači da obje zemlje snose pola troškova održavanja, rada, i eventualnih modernizacija, a također dijele proizvedenu energiju po principu 50:50. Ovaj je aranžman dogovoren još prilikom izgradnje nuklearne elektrane, a temelji se na dugoročnom međudržavnom ugovoru između Hrvatske i Slovenije.

Skladištenje nuklearnog otpada trenutno je izazov za obje zemlje. Otpad se privremeno skladišti unutar same elektrane u Krškom, no s obzirom na to da je skladišni prostor ograničen, obje zemlje rade na dugoročnim rješenjima. Slovenija planira izgraditi nacionalno skladište za nisko i srednje radioaktivni otpad u blizini Krškog, dok Hrvatska razmatra izgradnju skladišta na lokaciji Čerkezovac u općini Dvor, što je izazvalo određene nesuglasice i proteste.

Podrška za izgradnju drugog bloka varira između Hrvatske i Slovenije. U Sloveniji je projekt često bio tema političkih i društvenih rasprava, a istraživanja pokazuju podijeljenu podršku među građanima. Zbog sigurnosnih i ekoloških pitanja, postoji zabrinutost među lokalnim zajednicama i dijelom javnosti, dok poslovna i energetska zajednica pretežno podržava projekt radi energetske stabilnosti i smanjenja ovisnosti o fosilnim gorivima. U Hrvatskoj je podrška nešto slabija i više tehnička, a Hrvatska zasad nije izrazila službeni stav o sufinanciranju drugog bloka.

Oko 45 posto slovenskih ispitanika bi na referendumu podržalo izgradnju drugog bloka nuklearne elektrane Krško (Jek 2), dok bi 37 bilo protiv, pokazala je anketa agencije Mediane za POP TV koja je ustvrdila i da 60 posto Slovenaca smatra nuklearnu energiju sigurnom.

Mediana je istraživanje provela od 21. do 24. listopada, a sudjelovalo je 725 ljudi, prenosi slovenska agencija STA. 

Oko 60 posto ispitanika smatra nuklearnu energiju sigurnim i jeftinim izvorom energije u odnosu na druge izvore, a 28 posto se nije složilo s tom tvrdnjom.