Objavljeno prvo istraživanje javnog mijenja u Hrvatskoj o predsjedničkim kandidatima.

Objavljena je prva anketa za predsjedničke izbore u Hrvatskoj koji će se održati krajem godine.

Nova TV predstavila je rezultate istraživanja, a zasad su potvrđene kandidature aktualnog predsjednika Zorana Milanovića ispred SDP-a, nestranačkog Dragana Primorca uz podršku HDZ-a te nezavisne Marije Selak Raspudić.

U istraživanje su uključeni kandidati i potencijalni kandidati koji se u ovom trenutku spominju, no može se očekivati da će ih biti još. Tako na primjer u istraživanju nije ponuđen kandidat Domovinskog pokreta ili kandidat Mosta, što bi moglo značajno utjecati na strukturu odgovora.

Podrška kandidatima u prvom krugu

Prema glasovima samo onih birača koji će sigurno izaći na izbore, aktualni predsjednik Zoran Milanović izbor je za 32 posto ispitanika. Njegov glavni takmac – kojem politički i logistički leđa čuvaju HDZ i dio partnera – Dragan Primorac je na visokih 28 posto.

Nezavisna Marija Selak Raspudić solidno kotira s 20 posto. Nije javno potvrđena, ali iz Možemo se spominje Ivana Kekin – ona ima 9 posto podrške. 5 posto odgovorilo je da bi sigurno glasali, ali ne žele odgovoriti za koga, a 8 posto ispitanika želi nekog drugog kandidata osim ponuđenih.

Za Zorana Milanovića podjednako bi glasali birači oba spola, stariji, zaposleni, birači SDP-a, ali i dio birača Mosta, Domovinskog pokreta i simpatizera platforme Možemo te najveći udio stranački neodlučnih. Dragan Primorac češći je odabir kod muškaraca, starijih, umirovljenika, birača HDZ-a, ali i najvećeg udjela birača Domovinskog pokreta.

Za Mariju Selak Raspudić su više žene, srednje dobi, ali i studenti, najviše birača Mosta – no treba reći da Most za sad nije predstavio svog kandidata. Za nju su i oni koji ne podržavaju “velike” stranke.

Ivanu Kekin kao predsjednicu podjednako vide oba spola, a posebice mladi, učenici i studenti. Najveća podrška dolazi iz stranke Možemo iako njihovi simpatizeri u velikoj mjeri daju podršku i Milanoviću i Selak Raspudić.

Podrška kandidatima u drugom krugu

Zorana Milanovića u drugom bi krugu podržalo 49 posto ispitanika, a Dragana Primorca njih 40 posto. 6 posto u tom slučaju ne bi glasalo ni za koga, a 5 posto bi nekog od njih dvojice zaokružilo, ali nije htjelo odgovoriti koga.

U drugom krugu birači Možemo i Mosta većim dijelom podržavaju Milanovića, dok se birači Selak Raspudić raspoređuju tako da bi 42 posto njih glasalo za Zorana Milanovića, a 37 posto za Dragana Primorca.

Način izbora predsjednika

Oko načina izbora predsjednika u Hrvatskoj birači su prilično ujedinjeni – 91 posto ispitanika smatra da je izravni način izbora predsjednika dobar, 7 posto bi da predsjednika bira Hrvatski sabor, a svega 2 posto nema odgovor.

Ovlasti predsjednika

S druge strane, podijeljeni su oko pitanja koje se tiče ovlasti predsjednika – 46 posto ispitanika bi predsjedniku Republike dalo veće ovlasti, njih 7 posto ovlasti bi mu smanjilo, dok 44 posto smatra da one trebaju ostati kakve su sada. 3 posto nema mišljenje o ovom pitanju.

Važnost funkcije

Zanimljivo je i da gotovo svaki drugi ispitanik smatra da je funkcija predsjednika važna. Točnije, to je odgovorilo njih 49 posto. Da je funkcija osrednje važna, smatra njih 24 posto, dok za prilično visokih 27 posto ispitanika funkcija predsjednika nije važna.

Na pitanje zašto im je funkcija predsjednika RH važna ispitanici su mogli birati više odgovora. Najviše njih, 63 posto, istaknulo je sukreiranje vanjske politike i predstavljanje Hrvatske u svijetu. Za gotovo svakog drugog, odnosno 49 posto njih funkcija predsjednika važna je jer je on zapovjednik oružanih snaga. Slijede veliki društveni utjecaj te odgovori “predsjednik je korektiv vlasti” i “moralni autoritet”.

56 posto ispitanika istaknulo je da im je važno tko je ta osoba, odnosno tko je predsjednik Republike. Za 23 posto njih to je osrednje važno, dok svakom petom, tj. njih 21 posto to nije važno.

Napomena: Istraživanje je provedeno na uzorku od 600 punoljetnih građana Republike Hrvatske, od 1. do 3. kolovoza 2024. godine. Pogreška mjerenja je +/–4%. za cijeli uzorak, dok za rejtinge iznosi +/-4,9%./HMS/