Planina Kozjak

Pogled sa vrha Sv. Jure, na istočnoj strani Kozjaka na Kaštelanski zaljev, instalacije na samom vrhu, na polje Blaca sjeverno od početne pozicije i vjetro park još sjevernije. Kliknite na kvadratić u gornjem desnom uglu da otvorite puni ekran pa onda mišem upravljate lijevo – desno, a kotačićem zumirate. Na mobitelu upravljate prstima.

Pogled sa vrha Biranj otprilike na sredini planine Kozjak.

Pogled sa prijevoja Malačka i Memorijalnog parka Domovinskog rata na zapadnoj strani planine Kozjak.

Kozjak privlači svoje posjetitelje sa svojim prekrasnim vidicima na Kaštelanski zaljev, dok svaki vrh i podnožje krije zanimljive povijesne lokalitete, kapelice i arheološka nalazišta. Šetnja po Kozjaku omogućuje putovanje kroz prostor i vrijeme, otkrivajući bogatu kulturu i intrigantnu povijest područja.

Kozjak je planina s dva posve različita lica. S primorske se strane doima poput moćne barijere što se nadvila nad uskim pojasom Kaštelanskog primorja. Prilazimo li Kozjaku sa s. strane, osjećat ćemo se kao da smo na valovitoj visoravni koja ni po čemu ne daje slutiti da putujemo planinom. Tek kad dođemo do ruba visoravni iznenadit će nas čudesan prizor što istodobno potresa ljepotom i veličinom: pred nama je more s otocima, a u dubini ispod okomitih stijena pruža se sedam Kaštela uz obalu Kaštelanskog zaljeva.

Na kratkome potezu, uspinjući se od mora do ruba visoravni, planinar doživljava tri različita svijeta, puna kontrasta: zeleni pojas bujne mediteranske vegetacije s voćnjacima, vinogradima i poljima što su našla plodno tlo na flišnoj podlozi, zatim pojas okomitih stijena građenih od krednoga vapnenca, s vegetacijom točila, stijena i žlijebova te ponekom nasadom crnoga bora i, konačno, iznad stijena visoravan s rijetkom makijom, tipičan kraški kamenjar. U njemu je dosad istraženo oko 20 jama i špilja. Šume ovdje nazivaju gajevima, npr. Štafilički, Lukšićki, Kambelovački, Sućurački gaj itd. Na samome rubu visoravni, visokom prosječno 600-700 m, nalaze se i najviši vrhovi planine. Njihov niz počinje kod Kliškog klanca, koji Kozjak dijeli od Mosora, i proteže se u z. smjeru oko 16 km sve do prijevoja iza kojeg počinje masiv Opora i Labištice. Pristupačnost, dobre prometne veze, kratki usponi, laka orijentacija čine da je posjet Kozjaku postao atraktivnom šetnjom, ne samo za planinare, nego i za brojne turiste obalnog područja.

Iako je Kozjak jedinstven masiv, mogli bismo ga prema najvišim vrhovima podijeliti na tri dijela: zapadni s vrhom Sv. Ivan Biranj i pl. domom Malačka, središnji s vrhom Sv. Luka i pl. kućama Putalj i pod Koludrom, te istočni s vrhom Sv. Juraj i s klinčanim putem kroz stijenu do vrha. Većina uspona je zanimljiva po tome što na razne načine svladavaju Kozjakovu stjenovitu barijeru, a uz to pružaju vidik na more i Kaštela koji se širi sa svakim korakom. Dvije su od njih osigurane klinovima i užetima, pa predstavljaju prave atrakcije jer su nalik minijaturnim alpskim usponima. Iako su usponi laki i kratki (1-2 h), valja ih poduzeti jutrom rano, pogotovo ljeti, jer su svi redom izloženi jugu i žarkom suncu.

PL. DOM PUTALJ (460 m) smješten je na malom obronku podno j. stijene Kozjaka, na mjestu zvanom Putalj. Okolina je obrasla gustom šumom borova, česmine, hrasta, planike i makije. To je prostrana jednokatnica od kamena i betona, jedan od najvećih pl. domova u Dalmaciji. U prizemlju je prostorija s 28 skupnih ležaja, skladište i veći natkriven prostor. U visokom prizemlju su dvije blagovaonice, kuhinja i prostorije domara, a na prvom katu, s balkonom, četiri 8-krevetnih i šest 2-krevetnih soba. U potkrovlju postoji mogućnost za 50 skupnih ležaja. Ima sanitarni čvor. 20 m j. od doma adaptirana je prostorija s kaminom kao planinarski kutak. Elektrika iz gradske mreže, voda iz cisterne. Dom je stalno otvoren i opskrbljen, ima kolni prilaz, radio, TV i telefon (021) 45-466 (lok. 336). Upravljač je PD Kozjak iz Kaštel Sućurca. Dom pruža izvanredan vidik na Split s okolicom, Kaštela, more i dalmatinske planine.

PL. DOM POD KOLUDROM (325 m) je zidana zgrada koju je HPD Ante Bedalov iz Kaštel Kambelovca sagradilo na zemlji koju je planinarima ustupio župni ured. Ime nosi po stijeni Koludar (600 m) koja se diže iza doma. Satnica puteva iz doma: Veli vrj 2 h, Sv. Luka 1,40 h, Pl. dom Putalj 50′, Koludar 45′, Kaštel Kambelovac 45′. Uspon iz doma ravno uzbrdo do požarnog puta (poprečna šumska cesta), njim d. 10′ u smjeru Pl. doma Putalj, zatim skrenuti l. za markacijom u blagom usponu. Nakon pola sata markacija se račva. Opisat ćemo d. krak zbog zanimljivosti njezina srednjeg dijela. Od 350 pa do 620 m visine vodi najprije ispod strme litice, pa preko točila, uz žljebine i kamene jaruge, a u zadnjem dijelu kuloarom, te uz glatku okomitu liticu osiguranu čeličnim užetom (samo za vješte planinare!). Ona se dalje penje kroz stijenu i izlazi na hrbat, odakle je još 20′ na Veli vrj.

PL. KUĆA NA MALAČKI (520 m) nalazi se na hrptu z. dijela Kozjaka. Ime je dobila po vrhu Malački koji se nalazi 1 km i. od prijevoja. Zgradu je dobio Pl. klub Split od Brodogradilišta Split, nakon što mu je oduzet dom Malačka, koji su planinari uredili 1970. na samom prijevoju (za vrijeme domovinskog rata ostao je bez nadzora i do temelja je opustošen). To je zidana prizemnica s dvije prostorije koju su planinari uredili g. 1980. U jednoj je prostoriji blagovaonica sa čajnom kuhinjom, a u drugoj spavaonica s 20 kreveta. Nema struje, vodom se opskrbljuje iz cisterne. Kućom upravlja HPD Split. Kuća je obično otvorena preko vikenda.