Akt o umjetnoj inteligenciji, kojeg je u sredinom ožujka na plenarnoj sjednici u Strasbourgu usvojio Europski parlament, prvi je takav zakon u svijetu, a u Parlamentu kažu kako se njime ne ograničavaju ljudska prava i slobode
Europski parlament usvojio je prvi zakon o umjetnoj inteligenciji u svijetu, s ciljem sprečavanja zloupotrebe novih tehnologija. Akt bi trebao stupiti na snagu 2026. godine, nakon što ga pregledaju jezikoslovci i usvoji Vijeće EU. Postoje izuzeci od pravila, poput zabrane primjene umjetne inteligencije i pravila za visokorizične sustave s određenim vremenskim okvirima za njihovu primjenu.
Europski parlament je istaknuo da je cilj zakona o umjetnoj inteligenciji zaštita ljudskih prava, demokracije, vladavine prava i okolišne održivosti od potencijalno rizične umjetne inteligencije, istovremeno potičući inovacije i postavljajući Europu kao predvodnika u tom području. Zabranjena je primjena umjetne inteligencije u područjima koja bi mogla ugroziti prava građana, kao što su sustavi za biometrijsku kategorizaciju temeljeni na osjetljivim karakteristikama i nepošteno prikupljanje podataka s lica s interneta ili video nadzornih snimki.
Ističe se zabrana prepoznavanja emocija na radnom mjestu i u školama, društvenog vrednovanja građana, prognostičkog rada policije temeljenog na izradi profila pojedinaca ili procjeni njihovih osobina te umjetne inteligencije koja utječe na ljudsko ponašanje ili iskorištava ranjivost pojedinaca. Također, u načelu je zabranjena uporaba sustava za daljinsku biometrijsku identifikaciju u svrhu kaznenog progona, osim u precizno definiranim situacijama poput ciljane potrage za nestalom osobom ili sprečavanja terorističkog napada, s naglaskom na potrebu sudskog odobrenja za naknadnu uporabu sustava.
Naglašava se važnost posebnih obveza za visokorizične sustave umjetne inteligencije koje imaju potencijal ugrožavanja različitih područja. To uključuje procjenu i ublažavanje rizika, vođenje evidencije, transparentnost, ljudski nadzor te prava građana na podnošenje tužbi i dobivanje objašnjenja odluka. Također se ističe potreba za transparentnošću i poštivanjem autorskih prava te označavanjem manipulativnih sadržaja poput deepfakeova. U skladu s tim, tvrtkama treba omogućiti razvoj inovativnih sustava umjetne inteligencije uz poštivanje propisanih zahtjeva prije njihovog uvođenja na tržište.
Brando Benifei, talijanski eurozastupnik iz redova Socijalista i demokrata, istaknuo je značaj novog svjetski obvezujućeg Zakona o umjetnoj inteligenciji koji će zabraniti neprihvatljive prakse u Europi, štititi prava radnika i građana te osigurati transparentnost. Ističe se stvaranje Ureda za umjetnu inteligenciju koji će podržavati tvrtke u poštivanju propisa prije njihovog stupanja na snagu. Brando Benifei dodatno je istaknuo, prema priopćenju Europskog parlamenta, da su eurozastupnici postigli da ljudska bića i europske vrijednosti budu prioritet u razvoju umjetne inteligencije. Time se naglašava važnost fokusiranja na čovjeka i vrijednosti u svim aspektima primjene te tehnologije.
Tomislav Sokol, hrvatski eurozastupnik iz HDZ-a i EPP-a, naglasio je važnost zaštite privatnosti građana kroz novi zakon o umjetnoj inteligenciji. Istaknuo je prednosti umjetne inteligencije u područjima poput zdravstva, gdje omogućuje ranu dijagnostiku zloćudnih bolesti, ali je istovremeno upozorio na potencijalne ugroze za temeljna prava pojedinca ako se te tehnologije ne reguliraju adekvatno. Sokol je istaknuo cilj zakona kao sprječavanje zloupotrebe umjetne inteligencije u štetu građana kroz sustavno upravljanje rizicima. Tomislav Sokol je istaknuo važnost novog zakona koji omogućava uporabu biometrijske identifikacije u stvarnom vremenu na javnim mjestima radi progona najtežih kaznenih djela, sprečavanje terorističkih napada te potrage za nestalima. Istaknuo je to kao veliku pobjedu, suprotstavljajući se lijevim političkim skupinama u Europskom parlamentu koje su željele zabraniti korištenje umjetne inteligencije u otkrivanju kaznenih djela, a što je EPP odlučno odbio.
Hrvatski stručnjaci, poput Zorana Aralice iz zagrebačkog Ekonomskog instituta, pozdravljaju usvajanje zakona o umjetnoj inteligenciji u Europskom parlamentu, ističući da je regulacija korištenja umjetne inteligencije neophodna kako bi se spriječile zlouporabe te tehnologije. Upozoravaju da Hrvatska zaostaje za razvijenijim zemljama u primjeni umjetne inteligencije, ali da to ne znači da nema problema s zlouporabama poput prijevara, krađa identiteta ili nasilja koji su posljedica nedostatka jasnih pravila za korištenje umjetne inteligencije. Činjenica da se umjetna inteligencija u Hrvatskoj još uvijek koristi u relativno maloj mjeri i da regulativa na tu temu može biti opisana kao “okvir bez slike”, ne znači da ne treba uvođenja zakona o korištenju umjetne inteligencije. Naprotiv, kako njenom primjenom sve više ulazimo u područja kao što su zdravstvo, sigurnost, transport itd., važno je da se regulativom osigura njen adekvatan razvoj i korištenje u skladu sa etičkim i sigurnosnim standardima.
Anđelko Milardović, politolog i sociolog, izražava zabrinutost zbog moguće zloupotrebe umjetne inteligencije u politici, ističući da će se ona koristiti i na nadolazećim izborima za Sabor i Europski parlament. S obzirom na potencijalne rizike, smatra da je važno hitno regulirati korištenje umjetne inteligencije kako bi se osigurala transparentnost i integritet političkih procesa.
Upozorenje Milardovića o potencijalnoj zlouporabi umjetne inteligencije u političkim kampanjama je opravdano. Potrebno je ubrzati donošenje zakona koji će regulirati korištenje AI u političkim processima kako bi se smanjila mogućnost manipulacija i osigurala transparentnost i odgovornost u političkim kampanjama. Nadzor nad korištenjem AI trebao bi se provoditi od strane nadležnih institucija kako bi se osiguralo da se tehnologija koristi na etičan i pošten način.
Upozorenje Milardovića o potencijalnim prijetnjama umjetne inteligencije po demokraciju i ljudska prava je važno uzeti u obzir u razvoju te tehnologije. Nedostatak izravne odgovornosti kod AI postavlja izazove u osiguravanju odgovornog i etičkog korištenja te tehnologije. Stoga je važno uspostaviti regulatorni okvir koji će osigurati nadzor i odgovornost autora i operatera AI sustava kako bi se spriječile moguće zlouporabe i zaštitila demokracija.