Europske zemlje posljednjih godina značajno povećavaju ulaganja u obranu, osobito nakon ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022. godine.

Glavni razlozi su:

• Jačanje obrane zbog rata u Ukrajini.
• Smanjenje ovisnosti o američkoj vojnoj zaštiti.
• Nabava modernog naoružanja, zrakoplova i protuzračne obrane.
• Povećanje broja vojnika, streljiva i vojne industrijske proizvodnje.

1. Koliko se povećavaju izdvajanja?

Prema podacima Europske komisije i Europske obrambene agencije:

2024. godina

1,9%

BDP-a EU-a (približno)

2025. godina

2,2%

BDP-a EU-a

Procjena za 2026.

2,4%

Podaci Vijeća EU-a; udjeli i ukupni iznosi ovise o metodologiji i obuhvatu.

NATO je u srpnju 2026. izvijestio da su europske članice i Kanada u 2025. povećale temeljne obrambene izdatke za gotovo 20% u odnosu na 2024.

2. U što se konkretno ulaže?

Protuzračna i proturaketna obrana

Nabava radara, raketnih sustava i obrane od dronova. Rat u Ukrajini pokazao je važnost zaštite gradova, vojnih baza i infrastrukture.

Oklopna vozila i kopnena vojska

Modernizacija tenkova, borbenih vozila, topništva i logistike.

Vojno zrakoplovstvo

Nabava borbenih zrakoplova, transportnih aviona, helikoptera i bespilotnih letjelica.

Streljivo i vojna industrija

Povećavanje proizvodnje streljiva, raketa i rezervnih dijelova, kao i ulaganja u domaće tvornice.

Mornarica, cyber i svemir

Brodovi, pomorska sigurnost, sateliti, kibernetička obrana i napredne vojne tehnologije.

3. Koje zemlje najviše povećavaju ulaganja?

Primjeri europskih država koje snažno povećavaju obrambene proračune:

Zemlja	Glavni smjer
Poljska	Veliko širenje vojske, tenkovi, topništvo, zrakoplovstvo i protuzračna obrana.
Njemačka	Modernizacija Bundeswehra, streljivo, zrakoplovstvo i kopnena vojska.
Francuska	Modernizacija vojske, zrakoplovstva, mornarice i nuklearnog odvraćanja.
Ujedinjeno Kraljevstvo	Zrakoplovstvo, mornarica, nuklearno odvraćanje i modernizacija oružanih snaga.
Finska i baltičke zemlje	Obrana granice, topništvo, dronovi i priprema za mogući sukob.
Rumunjska	Protuzračna obrana, modernizacija vojske i zaštita istočnog krila NATO-a.

Ovo su opisani smjerovi ulaganja, a ne rangiranje vojnih sposobnosti. Za usporedbe pojedinačnih proračuna potrebno je koristiti istu godinu i metodologiju.

+2

4. Koliko to znači u novcu?

SIPRI navodi da su 29 europskih članica NATO-a zajedno potrošile oko 559 milijardi američkih dolara u 2025. godini.

To je velika ukupna svota, ali države se razlikuju po veličini gospodarstva i broju stanovnika.

Primjerice:

• Njemačka može izdvojiti znatno više novca u apsolutnom iznosu.
• Poljska može izdvojiti veći udio BDP-a.
• Manje države ulažu manje ukupnog novca, ali ponekad veći postotak gospodarstva.

5. Što to znači za Europu u budućnosti?

NATO je na summitu u Haagu 2025. dogovorio ambiciozniji cilj obrambenih ulaganja do 2035., koji uključuje 3,5% BDP-a za temeljnu obranu te dodatnih 1,5% za šire sigurnosne i obrambeno povezane potrebe, pod uvjetima dogovorenog okvira.

+1

To ne znači da će svaka europska država odmah izdvajati 5% BDP-a. Provedba ovisi o nacionalnim proračunima, političkim odlukama i načinu obračuna.

Koje oružje europske zemlje posljednjih godina nabavljaju?

Od 2022. godine europske države ulažu u gotovo sve grane vojske. Posebno se povećavaju nabave borbenih zrakoplova, tenkova, protuzračne obrane, topništva, dronova i streljiva.

U nastavku su konkretni primjeri sustava koje europske zemlje kupuju ili uvode u naoružanje.

1. Borbeni zrakoplovi ✈️

6

Europske zemlje ulažu milijarde u obnovu i proširenje borbenog zrakoplovstva.

Zrakoplov	Zemlje koje nabavljaju
F-35A	Njemačka, Grčka, Rumunjska i druge
Rafale	Francuska, Grčka, Hrvatska, Srbija
Eurofighter Typhoon	Njemačka, Španjolska, Italija i druge
F-16	Poljska i druge države u Europi

F-35A je američki borbeni zrakoplov pete generacije s tehnologijom smanjene uočljivosti. Europske zemlje ga nabavljaju za napredne borbene i izviđačke sposobnosti. Njemačka je naručila F-35A, a Grčka i Rumunjska također imaju programe nabave.

Wikipedia

Hrvatska je u razdoblju 2024.–2025. preuzela 12 francuskih Rafalea.

2. Tenkovi i oklopna vozila

6

U kopnenim snagama posebno su važne nabave novih tenkova i borbenih vozila.

• Leopard 2A7 / 2A8 – Njemačka i druge europske države.
• K2 Black Panther – Poljska je nabavila južnokorejske tenkove.
• K9 Thunder – Poljska nabavlja samohodne haubice južnokorejske proizvodnje.
• CV90 – borbeno vozilo pješaštva koje nabavljaju pojedine europske vojske.
• Boxer – oklopno višenamjensko vozilo, između ostalog za Njemačku i druge korisnike.

Poljska kombinira europsku i južnokorejsku vojnu opremu, uključujući K2 i K9, dok Njemačka planira dodatne nabave Leoparda 2A8.

3. Protuzračna obrana i raketni sustavi

7

Ovo je jedna od najvažnijih kategorija zbog iskustava iz rata u Ukrajini.

Sustav	Namjena
Patriot	Obrana od zrakoplova i određenih raketnih prijetnji.
IRIS-T SLM	Protuzračna obrana srednjeg dometa.
SAMP/T	Europski sustav protuzračne i proturaketne obrane.
NASAMS	Obrana od zrakoplova i krstarećih projektila.
Skyranger	Obrana kratkog dometa, uključujući prijetnje dronovima.

Europske zemlje ulažu u slojevitu obranu: od sustava za male dronove do napredne obrane od raketa. Potražnja za raketnim sustavima raste, a europska industrija pokušava povećati proizvodnju i dostupnost streljiva.

4. Topništvo i raketni sustavi

Europske vojske povećavaju količine topničkog streljiva i nabavljaju sustave za precizne udare na velikim udaljenostima.

• CAESAR – francuska samohodna haubica kalibra 155 mm.
• PzH 2000 – njemačka samohodna haubica.
• K9 Thunder – južnokorejska haubica koju nabavljaju neke europske zemlje.
• HIMARS – američki raketni sustav koji koriste i europske države.
• MLRS / ATACMS – raketni sustavi i streljivo za dalekometne udare.

Ulaganja nisu samo u nova vozila, nego i u zalihe streljiva i kapacitet proizvodnje.

5. Dronovi i protudronska obrana

6

Rat u Ukrajini povećao je važnost bespilotnih sustava.

Europske zemlje nabavljaju:

• Izviđačke dronove.
• Borbene dronove i lutajuće streljivo.
• Sustave za ometanje i otkrivanje dronova.
• Automatizirane senzore i sustave protudronske obrane.

Posebna pažnja posvećuje se jeftinijim sustavima koji se mogu proizvoditi u velikim količinama, uz zadržavanje naprednih i skupljih raketnih sustava.

6. Ratna mornarica ⚓

U mornarici se ulaže u:

• Fregate i razarače.
• Podmornice.
• Protubrodske rakete.
• Pomorsko izviđanje i protupodmorničko ratovanje.
• Zaštitu morskih komunikacijskih i energetskih pravaca.

Velike europske mornarice, poput britanske, francuske, njemačke i talijanske, provode različite programe modernizacije flota.

7. Koliko se kupuje europskog, a koliko američkog oružja?

Europske zemlje ne kupuju samo europsko oružje. Nabava je kombinacija:

Europska proizvodnja

Leopard 2, Rafale, Eurofighter, IRIS-T, CAESAR, fregate i druga oprema.

Američka proizvodnja

F-35, Patriot, HIMARS i drugi sustavi.

Ostali dobavljači

Južnokorejski K2 i K9 te drugi sustavi izvan Europe i SAD-a.

Prema analizi objavljenoj u rujnu 2026., europske države istodobno povećavaju europsku proizvodnju i diversificiraju dobavljače.

Što je najvažnije?

U posljednjih nekoliko godina europska nabava ide u nekoliko smjerova:

1. Više streljiva i raketa – kako bi vojske mogle dugotrajno održavati operacije.
2. Protuzračna obrana – zaštita od dronova, zrakoplova i raketa.
3. Modernizacija zrakoplovstva – F-35, Rafale i Eurofighter.
4. Jače kopnene snage – tenkovi, topništvo i borbena vozila.
5. Vlastita vojna industrija – proizvodnja u Europi i smanjenje ovisnosti o vanjskim dobavljačima.