Južna Amerika – Hrvatska

Egzotični ritmovi Južne Amerike odjekuju svijetom, donoseći slike užarenih noći na Kubi, gdje zvuci salse i son cubana odjekuju kamenim ulicama Havane, dok se miris ruma i duhana miješa s toplim karipskim zrakom. S druge strane, blještavilo Brazila dostiže vrhunac u spektakularnom karnevalu u Riju, gdje se samba pleše u ritmu srca nacije, a raskošni kostimi i zanosni pokreti plesača osvajaju poglede milijuna. No, Južna Amerika nije samo Brazil – Argentina donosi strastveni tango, ples koji priča priče o ljubavi, čežnji i sudbini, dok ulice Buenos Airesa svjedoče povijesti i kulturi koja se prenosi generacijama.

Iz hrvatske perspektive, sve to izgleda očaravajuće, gotovo nestvarno. No, iza tih blještavih slika, iza veselja u ritmu cumbije, reggaetona i mariachija, krije se i druga strana Južne Amerike – ona ispunjena neizvjesnošću, ekonomskim krizama, nesigurnošću i bijedom favela. Siromašni kvartovi na rubovima velikih gradova poput Rija, Buenos Airesa ili Lime vrve ljudima koji se svakodnevno bore za osnovne uvjete života. Ta realnost nije zaobišla ni mnoge potomke hrvatskih iseljenika koji su se u prošlim stoljećima doseljavali u Latinsku Ameriku u potrazi za boljim životom.

Danas se ta priča okreće u suprotnom smjeru. Hrvatska, kao članica Europske unije, razvija se ubrzanim tempom, postajući privlačno odredište ne samo za strane radnike, već i za potomke nekadašnjih iseljenika koji u domovini svojih predaka vide priliku za bolji život.

Jedan od njih je Matías Ivanović, mladi Argentinac hrvatskih korijena, pripadnik treće generacije iseljenika. Njegov djed, rođen u Dalmaciji, emigrirao je u Argentinu u prvoj polovici 20. stoljeća, bježeći od siromaštva i neizvjesnosti. Njegov sin, Matíasov otac, školovao se i postao liječnik u Buenos Airesu, no Matías sam nije slijedio taj put – završio je školu za električara i radio u Argentini godinama, no ekonomska situacija postajala je sve gora. Inflacija, nesigurnost i osjećaj da u Argentini više nema budućnosti natjerali su ga da razmisli o promjeni.

Matias u Zagrebu

Prije nekoliko godina odlučio je preseliti u Hrvatsku. Imao je pravo na hrvatsko državljanstvo, a informacije koje je dobivao od rodbine i preko društvenih mreža o sve boljem životnom standardu u Hrvatskoj potaknule su ga da donese odluku. Danas živi u Zagrebu i radi u struci – posao mu je stabilan, plaća redovita, a život sigurniji nego u Buenos Airesu. Iako mu ponekad nedostaje užurbani kaos argentinskog velegrada, brze milonge u skromnim barovima San Telma i energija Boca Juniorsa, u Hrvatskoj je pronašao nešto što mu je u Argentini postajalo sve teže dohvatljivo – sigurnost, stabilnost i osjećaj da može planirati budućnost.

Matias u Argentini

Nije jedini. Sve veći broj potomaka hrvatskih iseljenika iz Južne Amerike dolazi u Hrvatsku, tražeći prilike koje su nekada njihovi preci tražili na suprotnom kraju svijeta. Hrvatska više nije zemlja iz koje se iseljava – danas je to mjesto povratka, nade i novih početaka. A ritmovi salse i tanga, iako daleki, nikada ne nestaju – postaju dijelom uspomena koje će uvijek grijati srce onih koji su odrasli između dva svijeta.

Članak i slike su generirani pomoću AI-a, lik je izmišljen ali sve je inspirirano stvarnim događajima.