Podijeljena mišljenja oko zabrane AfD-a

Dvije trećine Nijemaca uspon stranke Alternativa za Njemačku doživljava kao prijetnju demokraciji i vladavini prava. No različita su mišljenja oko toga treba li ju zabraniti.

Na tri pokrajinska izbora u istočnoj Njemačkoj u rujnu desno-populistička Alternativa za Njemačku (AfD) postala je jača nego ikad prije. Stranka je najbolje prošla u Tiringiji i Saskoj, dakle upravo u saveznim pokrajinama u kojima su ogranci AfD-a najradikalniji i gdje za ove ogranke Ured za zaštitu ustavnog poretka smatra da su dokazano desno ekstremistički.

AfD-ovim glasačima to nimalo ne smeta. “Nije me briga što se neke iz AfD-a klasificira desničarskim ekstremistima, sve toliko dugo dok se bave pravim pitanjima”, kaže 84 posto glasača AfD-a u najnovijem ispitivanju javnog mnijenja „Deutschlandtrend”, koje po nalogu javnog servisa ARD redovito provodi institut Infratest-dimap. Ovo reprezentativno ispitivanje je provedeno u razdoblju od 7. do 9. listopada.

Prijedlog zabrane iz Bundestaga

No ukupno gledano, dvije trećine njemačkih građana smatra da jaki AfD ugrožava demokraciju i vladavinu prava u Njemačkoj. Tog su mišljenja i mnogi političari. Ali kad je riječ o tome kako se najbolje boriti protiv AfD-a, mišljenja su različita.

Prije nekoliko mjeseci međustranačka skupina zastupnika okupila se u Bundestagu kako bi pokrenula postupak zabrane AfD-a na Saveznom ustavnom sudu. No, prijedlog je vrlo kontroverzan. Liberalno-demokratska stranka (FDP) i novoosnovani ljevičarski Savez Sahra Wagenknecht (BSW) potpuno su protiv tog nauma. Najviše pristaša zabrane je među vladajućim socijaldemokratima (SPD) i Zelenima. Ako se pitaju građani, dobiva se slična, podijeljena slika.

Za gotovo polovicu građana Njemačke (46 posto) procedura zabrane u ovom trenutku ne bi bila primjerena, a isto toliko bi ju podržalo (42 posto). Pokretanje postupka za zabranu nailazi na većinsku podršku samo u redovima pristaša SPD-a (58 naspram 32 posto) i Zelenih (69:25 posto). Dok su odobravanje i odbijanje kod birača demokršćanske Unije CDU/CSU (46:46 posto) uravnoteženi, pristaše BSW-a koji se, iako deklarirano ljevičarski, tematski poklapa s AfD-om kod mnogih pitanja, su većinom protiv zabrane (31:55 posto).

Dvojbe oko kancelarskih kandidata

Planirani izbori za 21. saziv njemačkog parlamenta Bundestaga će se održati na jesen 2025. Kako sada stvari stoje, Unija CDU/CSU će u izbornu kampanju ići s predsjednikom CDU-a Friedrichom Merzom kao kancelarskim kandidatom, Zeleni žele u izbornu kampanju s glavnim kandidatom Robertom Habeckom, a AfD s dopredsjednicom Alice Weidel. Vladajući SPD i dalje nade polaže u kancelara Olafa Scholza. No sudionici ove ankete ne vjeruju da bi bilo tko od tih kandidata mogao biti dobar kancelar ili kancelarka.

Za aktualnog predsjednika vlade Scholza samo 22 posto smatra da je dobar kancelar. No očekivanja, kada su u pitanju njegovi mogući protukandidati, su slično niska ili tek neznatno veća: svaki četvrti (26 posto) trenutno može zamisliti Friedricha Merza kao dobrog kancelara, svaki peti Roberta Habecka (21 posto), tek svaki deseti Alice Weidel (11 posto) .

Loša ocjena za kancelara SPD-a i niska očekivanja od zelenog kancelara Habecka, koji zajedno s FDP-om tvore vladajuću koaliciju, su nastavak trenda velikog nezadovoljstva učinkom aktualne vlade koja se zbog stranačkih boja naziva semaforskom koalicijom. 19 posto njemačkih građana (što je blagi plus od tri posto u odnosu na prethodni mjesec) pozitivno ocjenjuje saveznu koaliciju. 79 posto je još uvijek nezadovoljno.

Kad bi iduće nedjelje bili parlamentarni izbori…

Stanje vladine koalicije toliko je loše da mnogi više ne isključuju prijevremene izbore za Bundestag. Zato je zanimljivo pogledati i glavno pitanje ove ankete. Da su savezni parlamentarni izbori iduće nedjelje, vladajuća koalicije više ne bi imala većinu. FDP čak više ne bi bio zastupljen u Bundestagu.

Čak i ako je CDU/CSU malo izgubio na popularnosti u odnosu na prethodni mjesec, trenutno demokršćane podržava najviše birača, njih 31 posto (dva posto manje nego prošli mjesec). Druga najjača stranka bio bi AfD s nepromijenjenih 17 posto, a odmah iza njega bi bio SPD sa 16 posto (+1). Zeleni bi dobili 13 posto (+2).

FDP bi se trenutno morao zadovoljiti s tri posto (-1), što je najniža vrijednost za stranku od veljače 2015. Stranka Ljevica bi se morala osloniti na osvajanje izravnih mandata što bi joj omogućilo ulazak u Bundestag jer joj trenutnih tri posto ne bi bilo dovoljno za prelazak izbornog praga od pet posto. BSW i dalje podržava osam posto građana što je dovoljno za ulazak u parlament.

Američki izbori: Kamala Harris ili Donald Trump?

„Deutschlandtrend” se ne bavi samo domaćom nego i međunarodnom politikom. Posljednji put uoči 60. američkih predsjedničkih izbora anketari Infratest-dimapa su u ispitivanju za ARD postavili pitanje koga bi Nijemci radije vidjeli u Bijeloj kući.

Većina Nijemaca (78 posto) još uvijek više vjeruje demokratskoj kandidatkinji Kamali Harris. Republikanskog kandidata i bivšeg predsjednika Donalda Trumpa podržava svega osam posto. Ovaj omjer je više-manje isti u svim skupinama birača. Izuzetak su glasači AfD-a, čija je potpora obojici kandidata otprilike jednaka.

Pouzdan partner za Njemačku

Ugled SAD-a u Njemačkoj bolji je na kraju mandata američkog predsjednika Joea Bidena nego na kraju Trumpove ere. Nešto više od polovine (54 posto) trenutno SAD doživljava kao pouzdanog partnera Njemačke.

Francuska i dalje uživa mnogo veći ugled među Nijemcima nego SAD (82 posto). Nasuprot tome, danas 84 posto njemačkih građana na Rusiju gleda s dubokim nepovjerenjem – i na zapadu i na istoku zemlje.

No na pitanje u kojoj se mjeri Ukrajina, koju je napala Rusija, može smatrati partnerom Njemačke, građani su poprilično podijeljeni (40 naspram 45 posto). Istodobno, ako se baci pogled na drugi trenutni veliki globalni sukob, većina ispitanih još uvijek ima poteškoća na Izrael gledati kao na vanjskopolitičkog partnera koji zaslužuje povjerenje (27:55 posto).

Onih 35 posto njemačkih građana koji SAD ne vide kao pouzdanog partnera Njemačke anketari su pitali za razloge. 23 posto reklo je da SAD jednostrano zastupa svoje nacionalne interese u svijetu. 16 posto je kao razlog navelo Donalda Trumpa. Devet posto smatra da bi se SAD miješao u njemačke i europske poslove. Osam posto ukazuje na američke vojne intervencije diljem svijeta.

Sporno stacioniranje američkog oružja srednjeg dometa

Njemačko i američko vodstvo je najavilo kako namjerava ponovno stacionirati nove američke rakete srednjeg dometa i krstareće rakete na području SR Njemačke. Ove rakete mogu doseći do Rusije. Kako građani gledaju na ovaj plan?

Mišljenja su podijeljena. 40 posto Nijemaca ocjenjuje raspoređivanje ispravnim, 45 posto pogrešnim. Stacioniranje bi bilo moguće samo na području bivše Zapadne Njemačke. Ipak, najviše kritika dolazi s istoka Njemačke. Ovdje se ovim planovima protivi 57 posto ispitanika. Na području bivše Zapadne Njemačke za i protiv je otprilike podjednak broj ispitanih (44:41 posto).

Pogled na stranačke pristaše pokazuje da oko polovice sljedbenika Unije (55 posto), SPD-a (50 posto) i Zelenih (49 posto) podržavaju planove stacioniranja. Međutim, planovi izazivaju protivljenje većine pristaša AfD-a (26:62 posto) i BSW-a (25:69 posto) što još jednom pokazuje tematsku srodnost ovih stranaka desnog i lijevog spektra.