Zašto u Južnoj Americi nema pustinja poput Sahare i Kalaharija

U Južnoj Americi nema pustinja poput Sahare ili Kalaharija, iako se nalaze na sličnim geografskim širinama, zbog nekoliko ključnih klimatskih i geografskih čimbenika.

Prvo, prisutnost Andskog planinskog lanca duž zapadne obale Južne Amerike ima velik utjecaj na klimu kontinenta. Ande djeluju kao barijera koja sprječava ulazak vlage iz Tihog oceana u unutrašnjost kontinenta. Zbog toga su područja istočno od Anda, poput Amazonske prašume, bogata padalinama. S druge strane, na zapadnoj strani Anda, nalazimo Atacama pustinju u Čileu, koja je jedna od najsušnijih pustinja na svijetu. Međutim, Atacama je relativno mala u usporedbi s pustinjama poput Sahare.

Drugi važan čimbenik je morska struja Humboldt (ili Peruanska struja) koja teče uz zapadnu obalu Južne Amerike. Ova hladna morska struja uzrokuje stabilne i suhe atmosferske uvjete, što smanjuje količinu oborina u područjima kao što su Peru i Čile. No, zbog specifične orijentacije Anda i morske struje, učinak je ograničen na uži obalni pojas, a ne proteže se na veliki dio kontinenta kao što je slučaj s pustinjama Sahare ili Kalaharija u Africi.

Treći faktor je prisutnost tropske klime koja prevladava u velikom dijelu Južne Amerike. Tropska klima, osobito u području Amazonske prašume, stvara uvjete visoke vlage i intenzivnih padalina tijekom cijele godine. Sahara i Kalahari se nalaze u sjevernim i južnim suptropskim sušnim zonama, gdje su pustinjski uvjeti mnogo izraženiji.

Četvrti razlog je topografija Južne Amerike. Dok Sahara i Kalahari imaju velike ravnice koje omogućuju širenje pustinjskih uvjeta, Južna Amerika ima složeniju geografiju s planinama, dolinama, tekućim rijekama i prašumama koje prekidaju kontinuitet potencijalnih pustinjskih područja. To ograničava mogućnost formiranja i širenja velikih pustinja.

Peti faktor je oborinska raspodjela uzrokovana različitim atmosferilskim pojavama kao što su El Niño i La Niña, koji značajno utječu na klimu Južne Amerike. El Niño donosi obilne kiše i toplije temperature, dok La Niña donosi hladnije uvjete i sušu. Ove promjene utječu na dinamiku vlage i sprječavaju stvaranje velikih suhih područja.

Šesti faktor su pasati (vjetrovi) koji utječu na raspodjelu padalina. U Africi pasati sjeverne hemisfere nose suh, vruć zrak s kontinenta prema Sahari, pojačavajući uvjete suše. U Južnoj Americi, pasati s Atlantika donose vlagu prema kopnu, stvarajući kišne uvjete u istočnim dijelovima kontinenta.

Ukratko, Južna Amerika ima puno različitih klimatskih i geografskih uvjeta koji zajedno sprječavaju formiranje velikih pustinja. Od topografskih karakteristika i morskih struja do utjecaja pasata i atmosferskih fenomena poput El Niña, svi ovi faktori stvaraju kompleksnu klimatsku dinamiku koja ne pogoduje stvaranju pustinja velikih razmjera.

Dok Afrika ima ravne prostore i jednostavniju klimatsku dinamiku koja omogućava stvaranje pustinja poput Sahare i Kalaharija, Južna Amerika je jedinstvena u svojoj geografskoj i klimatskoj raznolikosti koja čini njene pustinje manjima i lokaliziranijima.