odabrano odabrane vijesti – news portal koji nudi odabrane vijest i informacije
Francuski predsjednik Emmanuel Macron održao je povjerljive razgovore s američkim predsjednikom Joeom Bidenom i njemačkim kancelarom Olafom Scholzom u veljači s ciljem postavljanja temelja za pariški summit koji bi mogao promijeniti strategiju Zapada u ratu u Ukrajini. Macron je predložio strategiju strateške dvosmislenosti prema Rusiji koja bi zadržala sve vojne opcije na stolu, suprotno od stava Bidenove administracije koja se pridržavala opreznijeg pristupa kako bi se izbjegla eskalacija sukoba. Macronov prijedlog je predstavljao radikalan odmak od dosadašnjeg stava te se nadao da će zajedničkim naporima Zapadnih saveznika pronaći novi pristup u rješavanju krize u Ukrajini.
Na summitu održanom u veljači, američki predsjednik Joe Biden i njemački kancelar Olaf Scholz su se usprotivili Francuskom predsjedniku Emmanuelu Macronu i njegovoj ideji da Zapad treba zauzeti strategiju strateške dvosmislenosti prema Rusiji. Biden i Scholz su izrazili zabrinutost oko moguće eskalacije sukoba i podjele među saveznicima. Ipak, nakon summita Macron je šokirao saveznike izjavom da ne treba isključiti nijednu vojnu opciju, uključujući i slanje vojnika NATO-a u Ukrajinu. Ova izjava je izazvala iznenađenje i nejasnoću među saveznicima u pogledu daljnjih koraka glede Ukrajine.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron je prošao kroz metamorfozu od zagovornika dijaloga s ruskim predsjednikom Putinom do vodećeg zagovornika oštrijeg pristupa prema Rusiji tijekom protekle godine. Macronova promjena stajališta uključuje podršku pridruživanju Ukrajine NATO-u i Europskoj uniji, te sudjelovanje u diplomatskim naporima za pružanje vojne pomoći Ukrajini. Ovaj pristup je zacementirao Macronovu transformaciju od goluba do jastreba te izazvao promjenu percepcije o njegovoj ulozi u rješavanju krize u Ukrajini.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron nije zagovarao slanje vojnih postrojbi u Ukrajinu radi borbe, već je predložio članicama NATO-a da razmotre raspoređivanje osoblja za obuku trupa i čišćenje minskih polja. Ova situacija za Macrona postaje test Europe u svijetu gdje američka sigurnosna jamstva nisu jedinstvena, potičući ga na izgradnju vlastitih vojnih kapaciteta kako bi se izbjeglo pretvaranje europskih zemalja u vazale super sila poput SAD-a i Kine. Macronov pristup je često ismijavan, ali on inzistira na neovisnosti Europe od vanjskih sila poput Charlesa de Gaullea kako bi osigurao njezinu sigurnost i autonomiju.
Sve veća zabrinutost europskih dužnosnika oko mogućeg raspada transatlantskih sigurnosnih veza stavlja pred Francuskog predsjednika Macrona i ostale saveznike NATO-a izazov prilagodbe globalnim promjenama. S dolaskom Antonya Blinkena u Pariz za razgovore te sastanakom kako bi obilježili 75. godišnjicu saveza, tema opasnosti od američkog izolacionizma pod vodstvom Donalda Trumpa postaje sve aktualnija. Strah od gubitka posthladnoratovske mirne klime i socijalnih beneficija potiče Europu na preispitivanje svoje uloge u novom globalnom poretku te potrebu za jačanjem vojnih kapaciteta i sigurnosti.
Naglašavajući potencijalni sukob s Rusijom, francuski predsjednik Macron koristi sve mračniju retoriku kako bi pripremio francusku javnost na mogući izravan sukob, posebice ističući da pad Ukrajine može otvoriti vrata mogućim sukobima u srednjoj i istočnoj Europi. Kao dio takvih priprema, službena fotografija Macrona u boksačkom okruženju sugerira njegovu odlučnost i spremnost na zaštitu interesa Francuske i europske sigurnosti. Ovaj grubi ton u retorici i simboličkim gestama može odražavati ozbiljnost te geopolitičke situacije i Macronovu strategiju u suočavanju s mogućom eskalacijom sukoba.
Naglašavajući važnost situacije u Ukrajini kao egzistencijalnu za Europu i Francusku, predsjednik Macron ističe važnost ujedinjenosti saveznika u suočavanju s ruskim prijetnjama. Međutim, njegova jasna pozicija može stvoriti podjele među saveznicima, posebice nakon što su mnoge europske prijestolnice odbile slanje postrojbi u Ukrajinu nakon njegovih ranijih izjava. Ova promjena jasnoće u strateškom pristupu može pokazati potrebu za novim pristupom u suradnji i vođenju koalicije protiv vanjskih prijetnji.
Kremlj se koristi podjelama na Zapadu kako bi oslabio javnu podršku za Macronove stavove i jačao razdor. Kroz diplomatske i javne kampanje, ruski plan je prikazati Macrona kao uzročnika potencijalnog vojnog sukoba između Zapada i Rusije. Unatoč kritikama, Macron počinje dobivati podršku za svoje ideje u europskim zemljama koje graniče s Ukrajinom i Rusijom, a pojedini saveznici poput Poljske i Litve podržavaju njegov pristup zadržavanja vojne opcije kao mogućnost. Litavski dužnosnik ističe važnost jasnoće u postavljanju crvenih linija kako bi se poslali signal Kremlju o odlučnosti saveznika u zaštiti svojih interesa.
