odabrano news portal koji nudi odabrane vijesti i informacije
“Pad Srbije 2023. u ovogodišnjem izvješću bio je najveći pad u Europi u cjelini. Dakle, ne samo na Zapadnom Balkanu i ne samo globalno, nego u Europi, bila je lider, nažalost, u smanjenju prava i građanskih sloboda. građana” , rekla je za Glas Amerike Aleksandra Karpi .
Slobode u Srbiji su u padu već 10 godina zaredom, a Srbija je ove godine na 114. mjestu liste Freedom Housea , organizacije sa sjedištem u New Yorku. I ove je godine pao za tri boda, što ga ukupno svrstava u gornju polovicu zemalja u kojima je demokracija u stalnom padu u posljednjem desetljeću.
Glas Amerike : Pošto se u izveštaju Freedom House-a navodi da je izborna manipulacija jedan od vodećih uzroka globalnog pada slobode pre 2023. godine, što je umanjilo rezultate u 26 zemalja, da li je Srbija među tim zemljama i da li su izbori doprineli tome pad slobode u Srbiji?
Karpi: Izbori su dio priče. Znate, vidjeli smo pad te kategorije zbog pokradenih izbora i mogućnosti da su utjecali na rezultate u ključnim izbornim utrkama poput beogradske. Ali doista, imajte na umu da je cijena takvih manipulacija ugrožena mogućnost građana da izraze svoje probleme i sudjeluju u demokratskim procesima. I to je bio jedan od razloga pada, ali Srbija je izgubila ukupno tri boda, što je dosta značajno.
Karpi : Neki od drugih čimbenika uključuju sve manju transparentnost u posljednjih nekoliko godina. Javnost je stoga sve manje u mogućnosti pristupiti informacijama o nabavi, infrastrukturnim projektima i drugim politikama gospodarskog razvoja. Čak je i relevantnim dionicima sve teže doći do informacija o donošenju državnih odluka u tom pogledu. I na kraju, kao treću točku, navest ću samo pad pokazatelja privatnih rasprava, koji je rezultat brutalnog omalovažavanja oporbenih političara, ali i ostalih kritičara režima, otkrića o praćenju oporbenjaka, te to ukazuje na pogoršanje situacije za ljude iz raznih sektora, pa i obične građane, kojima je sve teže otvoreno sudjelovati u javnim raspravama, privatnim raspravama o vlasti i njenom odlučivanju, te istinski sudjelovati u slobodnim i otvorenim demokratskim diskurs. Znate, sada postoji realan strah da će doći do nekakve odmazde ako se oštro suprotstavite ovoj vlasti. Sve u svemu, sve gora slika, zar ne? I doista, stanje političkih prava, građanskih sloboda i sloboda u Srbiji se rapidno pogoršava.
Glas Amerike : Dakle, kada kažete da Srbija ima najgori pad u Evropi ove godine, a takođe je u prvoj polovini zemalja koje su imale najveći pad u prethodnih deset godina, da li možemo reći da se Srbija pomera od delimičnog slobodne u neslobodne zemlje od 2019.? iz slobodnih u djelomično slobodne?
Carpi: Još nismo stigli. Kad pogledate naše indekse, još uvijek ima mjesta prije nego što uopće uđemo u tu kategoriju. I znate, ne želim da spekulišem kojim će se tempom nastaviti pad u Srbiji. Još je rano za reći. Ali, razmišljajući o široj globalnoj slici, mislim da je 2023. bila 18. uzastopno smanjenje globalne slobode. Dakle, kada pogledate svijet u cjelini, kada pogledate širu regiju o kojoj govorimo i posvuda imamo sve goru situaciju za građanske slobode i politička prava, govorimo o ozbiljnim prijetnjama pluralizmu posvuda. Izbori su dio toga. Ali također vidimo porast oružanih sukoba i autoritarnih prijetnji koje izravno utječu na sigurnost građana. I također, stvaranje uvjeta za demokratski razvoj, s druge strane, za zaštitu ljudskih prava i sloboda. Dakle, gledano šire, kada pogledate sve slobodne, djelomično slobodne i neslobodne zemlje, mislim da je uvođenje Srbije u kategoriju tih neslobodnih zemalja svakako preuranjeno.
Glas Amerike: Prethodnih godina smo imali situaciju da članovi Vlade Srbije ili premijer demantuju navode iz izvještaja. Mislite li da je Srbiji zapravo stalo do vjerodostojnosti vlastitog statusa u ovom izvješću, dok dužnosnici pokušavaju demantirati stvari o kojima vi trenutno govorite.
Carpi: Mislim da je važno imati na umu, posebno u ovom izvješću, da smo zaista zabrinuti za iskustvo građana s demokracijom. O tome kakva je odluka Vlade u ovom trenutku ne bih želio spekulirati, jer ono što dokumentira naše izvješće je stvarni utjecaj koji ona ima na građane u Srbiji. Sve se više bore da se njihov glas čuje, bore se da sudjeluju u osnovnim demokratskim procesima. I ja bih dodao da se bore da od ove vlasti dobiju informacije o njezinom odlučivanju. Kad se sve to zbroji, pravo je pitanje hoće li njihova politička prava i slobode biti dodatno sužene. Ne želim previše špekulirati o tome kakav će biti odgovor vlasti na sve ovo, jer mislim da je prava priča ovdje utjecaj na građane i njihova svakodnevna iskustva u zemlji u kojoj sve više vidimo prostor za zaštitu kršenja ljudskih prava, a također i slabljenje funkcioniranja demokratskih institucija. Tako da je ukupna slika, rekao bih, negativna i za to imamo dokaze u izvješću. Ali zadržimo fokus na građanima koji stvarno snose najveći teret ovih posljedica.
Glas Amerike : Pređimo na Crnu Goru (koja je na 81. mjestu). Je li Crna Gora imala uspon ili pad i koji su izazovi s kojima se suočava?
Karpi: Crna Gora je zanimljiva, ona je zapravo jedna od zemalja s najvećim pomakom u Europi ove godine, uz Češku, i dobili su dva boda viška. Vidjeli smo poboljšanje kapaciteta opozicije da s vlasti skine DPS, koji je vladao desetljećima, kao i njenog lidera Mila Đukanovića . Ne treba zaboraviti da se to dogodilo na početku i to je vidljivo jer pomiče zemlju prema demokratičnijem okruženju. Primijetili smo i pokušaje nove vlade da izađe iz ustavne krize u kojoj je bila godinu ili dvije, Ustavni sud ponovno funkcionira i to je dovelo do poboljšanja u procesima koji se vode, pomaže da manje sudskih predmeta ostaje u zastoju i da građani brže stignu do pravde. Iako još ima prostora za napredak, kada je u pitanju sposobnost građana da sudjeluju u demokratskim procesima i imaju funkcionalnu vlast – definitivno smo na putu poboljšanja. Mislim da, barem kada su u pitanju iskustva građana u ovoj zemlji, vidimo razvoj u pozitivnom smjeru u 2023. godini.
Voice of America : Čini se da nije bilo promjena u 2023. kada je Kosovo u pitanju, u kojim oblastima Kosovo nazaduje ili napreduje?
Karpi : Kosovo je u jedinstvenoj situaciji u regiji. O tome sam ranije govorio za Glas Amerike, uvijek postoji jedinstvena dinamika između Srbije i Kosova zbog koje je teško govoriti o razvoju te zemlje u vakuumu. Ono što možemo reći je da, iako je Kosovo napredovalo proteklih godina, što pokazuju rezultati kada je u pitanju zaštita ljudskih prava i sloboda, učinkovitiji politički procesi koji potiču sudjelovanje građana, pomažu civilnom društvu da bude više aktivan – sve se to definitivno popravilo prethodnih godina, ali ova je godina bila stvarno teška. Vidjeli smo pojačano nasilje u općinama na sjeveru, što dovodi u pitanje mnoge procese, i stavlja dodatni pritisak na vlast da pruži zaštitu svim građanima Kosova, a sve su to dugoročni procesi, dugoročne situacije. Iako postoji zabrinutost u pogledu slobode medija, sigurnosti novinara, postoji veliki napredak u pogledu poštivanja prava manjina, vjerskih prava, iu tom smislu Kosovo je lider na Zapadnom Balkanu, u pogledu ovih važnih demokratskih tendencije.
Stanje u svijetu
Prema izvješću, globalna sloboda opala je 18. godinu zaredom 2023. godine. Opseg i razmjer pogoršanja bili su veliki te su pogodili jednu petinu svjetske populacije. Gotovo posvuda, smanjenje prava bilo je uzrokovano napadima na pluralizam – miran suživot ljudi različitih političkih ideja, vjera ili etničkih identiteta – što je naštetilo izborima i izazvalo nasilje. Ovi sve intenzivniji napadi na temeljnu značajku demokracije pojačavaju hitnu potrebu da se podrže skupine i pojedinci, uključujući aktiviste za ljudska prava i novinare, koji su na prvim crtama borbe za slobodu diljem svijeta. Ukupno 52 zemlje pretrpjele su pad tijekom prošle godine, dok se samo 21 poboljšala. Manipulacija izborima jedan je od vodećih uzroka globalne erozije slobode. Uz nepoštene izbore, padu slobode pridonijeli su i oružani sukobi, ugrožavajući slobodu i uzrokujući teške ljudske patnje, navodi Freedom House.
U izvješću se navodi da se invazija Kremlja na Ukrajinu nastavlja već drugu godinu, dodatno degradirajući osnovna prava na okupiranim područjima i uzrokujući intenzivniju represiju u samoj Rusiji. Civili su također podnijeli najveći teret sukoba između Izraela i palestinske ekstremističke skupine Hamas, nakon čega je uslijedio građanski rat proizašao iz vojnog udara u Mjanmaru 2021. i brutalne borbe između suparničkih vojnih i paravojnih frakcija u Sudanu, navodi Freedom House.
“Izborna manipulacija bila je jedan od vodećih uzroka globalnog pada slobode 2023., padajući u 26 zemalja. Daleko je uobičajenije da vlade stvaraju nepravedne prednosti prije samog dana glasovanja. Iako će se to najvjerojatnije dogoditi u zemljama u kojima je demokracija je već degradirao, “Izborna manipulacija može se naći u slobodnim, djelomično slobodnim i neslobodnim zemljama. Ima tri glavna oblika: kontroliranje tko se pojavljuje na glasačkom listiću, mijenjanje izbornih pravila i korištenje državnih resursa za dobrobit vladajuće stranke,” izvješće Države.
Organizacija dodaje da će, ako demokracije ne odgovore na te izazove, više ljudi u svijetu biti uskraćeno za osnovne slobode do 2025. godine.
“Uvažavajući da se prijetnje izborima mogu dogoditi prije, tijekom pa čak i nakon dana glasanja, demokratske vlade trebale bi udvostručiti svoju predanost održavanju slobodnih i poštenih izbora i podržavanju istih u inozemstvu. Namješteno glasovanje, vojni udari i političke ili dezinformacijske kampanje koje promiču isključenje trebale bi se brzo ukloniti i naširoko osuđivan. Oni koji tvrde ili dolaze na vlast na ovaj način ne bi trebali biti priznati kao legitimni vođe.”
Na međunarodnoj pozornici, demokracije trebaju izgraditi široka partnerstva temeljena na zajedničkim načelima i ponovno potvrditi norme suvereniteta i samoodređenja koje potkopava autoritarna agresija Kine, Irana, Rusije i drugih. Kao što su činile desetljećima, Sjedinjene Države mogu odigrati ključnu ulogu u širenju globalne slobode. No, mnogo ovisi o tome hoće li predsjednički izbori u studenom 2024. ojačati ili oslabiti američke demokratske vrijednosti, procese i institucije, zajedno s njezinom voljom da podrži demokracije diljem svijeta, upozorava Freedom House.
“U Sjedinjenim Državama uznemiravanje i zastrašivanje saveznih, državnih i lokalnih političara, izbornih dužnosnika i sudaca predstavlja ozbiljan izazov za provođenje predsjedničkih izbora u studenom. Prijetnje nasiljem mogu imati dalekosežne, štetne učinke, potencijalno potkopavajući poštivanje izbornih pravila ili potpuno odvraćanje od sudjelovanja. Činovi nasilja povezani s političkim sporovima mogu koštati i jesu koštali života. Još uvijek u sjeni napada na Kapitol iz siječnja 2021. i povezanih tužbi, Amerikanci su duboko podijeljeni pred odlučujuće izbore, s nekima dovodeći u pitanje samu svrhu temeljnih demokratskih institucija. “, stoji u izvješću.
Dodaje se da će se u lipnju održati izbori za Europski parlament u 27 država članica, a birat će se novi zastupnici u EP-u, ali i predsjednik Europske komisije. Sadašnja predsjednica Ursula von der Leyen snažno podupire ratne napore Ukrajine. Velika Britanija će vjerojatno održati svoje prve opće izbore od završetka Brexita, napuštajući Europsku uniju 2020. godine.
Kao preporuke za sprječavanje daljnjeg pada demokracije, Freedom House napominje da je potrebno pružiti kontinuiranu potporu i fleksibilno financiranje onima koji su na prvim crtama borbe protiv tiranije, zaštititi slobodne i poštene izbore 2024., kako bi ljudi reagirali dosljedno pokušajima svrgavanja propisno izabranih vlada, pozivanjem autokrata na odgovornost za kršenje ljudskih prava i korupciju i ograničavanjem njihove sposobnosti da izbjegnu vladavinu prava i potkopavaju demokratske institucije, kao i za zaštitu i olakšavanje rada aktivista za ljudska prava u progonstvo
