Svi građani Europske unije imat će besplatan Wi-Fi, a punom parom se radi na razvoju 5G mreže
Tehnološki napredak proteklih godina dramatično je utjecao na način komunikacije među ljudima i s uređajima oko nas. Revolucionalni mobiteli i superračunala unutar džepova pružaju nam nevjerojatne mogućnosti u realnom vremenu. S obzirom na brzinu tehnološkog razvoja, neizvjesno je kako će se komunikacija oblikovati u budućnosti, no jedno je sigurno – izgledat će potpuno drugačije od onoga što poznajemo danas.
Do 2025. godine predviđa se da će preko 100 milijardi uređaja biti povezano na internet, pri čemu će 5G tehnologija omogućiti brzu komunikaciju među njima. Ova rastuća povezanost izazvat će potrebu za brzim odlukama koje bi mogle imati ogroman utjecaj, čak i na živote ljudi. S obzirom na ovaj trend, sigurnost, pouzdanost i brzina komunikacije postat će ključni prioriteti u razvoju tehnologije i digitalne infrastrukture.
U proteklih nekoliko godina, vidljiv je značajan napredak u dostupnosti brzih bežičnih mreža kao što je Wi-Fi. Ono što je nekada bio luksuz ili teško dostupna usluga, sada je postao standard na gotovo svakom koraku. Financiranje infrastrukture za otvorene, brze i stabilne Wi-Fi mreže iz javnih sredstava i fondova EU doprinijelo je znatnoj promjeni u načinu na koji pristupamo internetu i digitalnim uslugama, olakšavajući povezivanje i komunikaciju u današnjem digitalnom dobu.
Program WIFI4EU financira uvođenje besplatnog WiFi-ja u javne prostore diljem EU sa sufinanciranjem do 15.000 eura po projektu. Ukupni budžet projekta u EU iznosi 120 milijuna eura, a program traje 3-4 godine. Cilj je osigurati sredstva lokalnim vlastima za nabavku opreme i implementaciju javnih Wi-Fi mreža kako bi se građanima i posjetiteljima omogućio besplatan pristup internetu na javnim mjestima poput parkova, trgova, knjižnica i zdravstvenih ustanova. Nikola Brebrić iz Hrvatskog Telekoma ističe važnost ovog programa u promicanju povezanosti i digitalne inkluzije među građanima EU.
On objašnjava da jedinice lokalne samouprave odlučuju postaviti besplatne Wi-Fi mreže za građane uz pomoć fondova EU, uz podršku tehnoloških partnera poput njih. Dosad je Hrvatska dobila 224 takva projekta, većinom u manjim mjestima, te se približava dostupnost brzog interneta svima, što je važan korak za poboljšanje komunikacije među građanima.
Interes za programom WIFI4EU je izuzetno velik, što pokazuje podatak da se u drugom valu prijavilo čak 4.000 jedinica lokalne samouprave iz cijele Europske unije u prvih 10 sekundi od otvaranja poziva za poticaje. Drugi val poticaja vrijedan 51 milijun eura pruža još više prilika onima koji se nisu stigli prijaviti za sufinanciranje besplatnih Wi-Fi mreža u javnim prostorima. Ova inicijativa dodatno potiče povezivanje građana i promicanje digitalne inkluzije u EU.
Uvođenjem novog telekomunikacijskog standarda 5G adresira se problem preopterećenja mobilnih mreža uzrokovanim velikim brojem uređaja i brzim prijenosom podataka. Ova mreža ključna je za napredak tehnologija poput umjetne inteligencije, IoT i autonomnih vozila, omogućujući brzu i gotovo trenutnu komunikaciju među uređajima. Plan je da do 2025. godine preko 100 milijardi uređaja bude online, a 5G će omogućiti brzine prijenosa koje su trenutno nezamislive na 4G mrežama, potrebno za donošenje brzih odluka koje mogu čak i utjecati na živote ljudi.
Počevši kao hobistički projekt nekoliko entuzijasta, Internet of Things (IoT) danas je postao jedna od najvažnijih tehnologija s velikim brojem uređaja u kućanstvima spojenih na internet. Uređaji kao što su rasvjeta, televizori, brave, alarmi, perilice i hladnjaci sve su više povezani i šalju podatke na pametne telefone, transformirajući način na koji se interagiramo s našim okruženjem. IoT je evoluirao iz nevinog hobija u moćan alat koji oblikuje naš svakodnevni život i postaje ključan dio tehnološke industrije.
Najnoviji razvoji u IoT tehnologiji predstavljaju korak dalje, omogućavajući kućanskim uređajima da samostalno komuniciraju i surađuju bez potrebe za našim intervencijama. Primjerice, vozilo bi moglo poslati niz zapovijedi domaćim uređajima kako bi pripremio kuću za naš dolazak. Ova razina autonomije zahtijeva brze i pouzdane mreže kao što je 5G kako bi podržala intenzivan protok podataka između uređaja. Ova povezanost doveo bi do značajnih promjena u načinu na koji koristimo tehnologiju u našim domovima, stvarajući pametnije okruženje koje reagira na naše potrebe.
IoT i smart metering tehnologija ne samo što će olakšati naš svakodnevni život, već će korisnicima omogućiti detaljan uvid u potrošnju energije, pružajući im kontrolu nad troškovima te poticanje na uštede kroz promjene navika. Na taj način, ova tehnologija postavlja temelje za održiviji i ekonomičniji pristup korištenju resursa, istovremeno doprinoseći ekološkoj osviještenosti i odgovornosti prema okolišu.
Implementacija smart metering tehnologije donosi mnoge prednosti korisnicima, omogućujući im praćenje potrošnje energije, kontrolu troškova te poticanje na uštede putem promjena u svakodnevnim navikama. Ova tehnologija ne samo što olakšava upravljanje potrošnjom energije, već istovremeno doprinosi i smanjenju utjecaja na okoliš te promicanju energetske učinkovitosti. Kroz bolje razumijevanje svog energetskog ponašanja, korisnici mogu aktivno sudjelovati u reduciranju svoje potrošnje energenata i smanjenju troškova, čime se ostvaruju značajne ekonomske i ekološke koristi.
Uvođenje nove NB-IoT mreže za smart metering omogućava precizno praćenje potrošnje energije i vode u kućanstvima putem udaljenog čitanja uređaja. Tomislav Sladonja iz Hrvatskog Telekoma ističe koristi ovog sistema, omogućavajući korisnicima da putem mobilnog uređaja pristupe informacijama o potrošnji energije i kontroli nad svojim domom. Ovakva tehnologija donosi efikasnost i udobnost korisnicima dok pruža mogućnost za integraciju s drugim pametnim uređajima u domaćinstvu.
Pametna mjerenja pokazuju koristi i na višoj razini, omogućavajući kompanijama da efikasno nadziru i upravljaju infrastrukturom, te brže reagiraju na probleme i greške u stvarnom vremenu. Osim toga, tehnologija ima potencijal za daljnji razvoj, gdje će pametni mjerači biti još napredniji i komunicirati s različitim uređajima u okolini, doprinoseći većoj interoperabilnosti i funkcionalnosti u budućnosti. Ovakav napredak može rezultirati smanjenjem puknuća u vodovodima i izbjegavanjem potencijalno opasnih situacija s plinovodima.
Filmovi iz 80-ih godina predviđali su potpuno virtualni svijet u današnjem dobu ali to se nije ostvarilo zbog nedostatka visoke tehnološke razine po pristupačnoj cijeni. Međutim, brzi napredak industrije videoigara u području virtualne stvarnosti posljednjih godina omogućio je kupovinu pristupačnih VR naočala te uživanje u realističnom virtualnom iskustvu. Uz razvoj 5G mreža i veću količinu dostupnih podataka za prijenos putem interneta, kvaliteta virtualne stvarnosti će se nastaviti poboljšavati, a uskoro bi mogla postati dostupna svima.
Iako virtualna stvarnost trenutno nije široko dostupna, proširena stvarnost (AR) već se koristi širom svijeta, uz samo korištenje pametnih telefona za AR iskustvo. AR se primjenjuje u različitim područjima poput turizma, građevine i arhitekture, omogućujući vizualizaciju informacija i objekata u stvarnom svijetu. Stručnjaci predviđaju da će do 2025. AR tehnologija postati još integriranija u naš svakodnevni život, prelazeći s mobilnih uređaja na naočale, izloge i prozore, pružajući dodatne informacije o okolini i svakodnevnim aktivnostima na jednostavan i pristupačan način.