odabrano news portal koji nudi odabrane vijesti i informacije
Od Kine do Saudijske Arabije, zemlje žele da EU odbije pritisak da zaplijeni više od 200 milijardi eura ruske imovine.
Zemlje koje simpatiziraju Rusiju zahtijevaju od EU-a da odustane od svake ideje o masovnoj konfiskaciji državne imovine Moskve.
Predstavnici Kine, Saudijske Arabije i Indonezije privatno potiču EU da se nastavi odupirati pritisku SAD-a i UK-a da zaplijene više od 200 milijardi eura ruske državne imovine koju je blokirala nakon invazije na Ukrajinu u veljači 2022. kako bi pomogla naporima Kijeva za obnovu.
“Ove su zemlje vrlo skeptične u vezi s tom idejom”, rekao je jedan od dužnosnika kojemu je odobrena anonimnost jer su razgovori vrlo osjetljivi. Zabrinutost je da bi “ovo stvorilo presedan” – drugim riječima, te bi se zemlje bojale da bi mogle biti sljedeće koje će izgubiti.
Za sada, svaki plan da se zaplijeni europska zamrznuta ruska imovina i iskoristi novac za pomoć Ukrajini je u drugom planu. Zapadne zemlje EU posebno su žestoke u svom protivljenju zbog straha od pravnih posljedica i potencijalne destabilizacije eurozone .
Ali s Washingtonom i Londonom koji su zainteresirani – koliko god bilo što drugo jer tijesni proračuni i neuredna domaća politika znače drugačiji način financiranja ukrajinskih zaostalih ratnih napora, a obnova je privlačna opcija – i to je pitanje za raspravu na sastanku ministara financija G7 sljedećeg mjeseca, zemlje koje Vladimira Putina ne smatraju neprijateljem nisu samozadovoljne.
Već su vidjeli da je EU iznijela ograničeniji prijedlog za uštedu dobiti prikupljene ulaganjem imovine, vrijedne oko 2,5-3 milijarde eura godišnje, pri čemu će 90 posto prihoda otići za kupnju oružja za Ukrajinu.
A to bi također moglo utjecati na motivaciju zemalja za lobiranje. Koliko god se bojali presedana, mogli bi djelovati u Putinovo ime i ne žele da EU pomaže Ukrajini na bojnom polju.
“Priznao bih da su Rusi mogli tražiti od svojih prijatelja da naprave ovu pometnju”, rekao je visoki diplomat iz zemlje koja nije članica EU.
Djelujući kao posrednici
Ako je tako, lobiranje ovih zemalja slijedilo bi sličnu igru kao ona viđena od početka sukoba u Ukrajini gdje su vlade koje nisu nužno podržavale Rusiju ipak ispunjavale neke od nameta Moskve.
Na primjer, Turska, Kina i UAE omogućili su Rusiji da izbjegne neke zapadne sankcije uvedene nakon početka njezine sveobuhvatne invazije, dajući poticaj njezinom gospodarstvu i omogućujući joj financiranje svog ratnog stroja.
I tijekom cijelog sukoba, zaljevske države djelovale su kao posrednici, olakšavajući razmjenu zarobljenika između Rusije i Ukrajine i posredujući u dogovoru da se omogući izvoz žitarica iz ratom razorene zemlje. Argument ovih zemalja je da bi otimanje ruske imovine moglo produljiti rat i natjerati ih da izaberu strane protiv svojih želja.
Eskalacija rata i mogućnost ruskog poraza protivni su interesima zaljevskih država, rekao je Theodore Karasik, viši savjetnik u konzultantskoj tvrtki Gulf State Analytics.
“Zaljevske države ne žele vidjeti kako se Rusija raspada”, rekao je, ukazujući na njihova ulaganja u zemlju.
Dodao je da bi korištenje ruske imovine za obnovu Ukrajine moglo potkopati njihovu ambiciju da igraju vodeću ulogu u poslijeratnoj obnovi zemlje.
Tužbe diljem svijeta
Konfiskacija bi također mogla predstavljati pravne probleme za te zemlje. Ruski subjekti već su podnijeli više od 100 tužbi pred domaćim sudovima tražeći oslobađanje zapadne imovine koja je trenutno zamrznuta u Rusiji, prema dužnosnicima koji su upoznati s postupkom.
Postoji strah da bi se ti sporovi mogli proširiti izvan Rusije.
Moskva bi mogla potaknuti prijateljske jurisdikcije kao što su Kina i Saudijska Arabija da ciljaju na zapadnu imovinu u njihovim vlastitim zemljama, što bi potencijalno ukaljalo njihov ugled u očima međunarodnih ulagača.
Stručnjaci sugeriraju da su strahovi ovih zemalja, da bi njihova imovina u Europi mogla biti sljedeća na redu za konfiskaciju ako padnu u nemilost Zapada, prenapuhani.
“Jedine zemlje koje bi trebale biti zabrinute su one koje planiraju ilegalnu i ničim izazvanu invaziju na svoje susjede”, rekao je Tom Keatinge, stručnjak za financijski kriminal u think tanku RUSI. “I ne mislim da bilo koja od tih zemalja [Kina, Indonezija i Saudijska Arabija] ovo planira.”
Ipak, argumenti koji se fokusiraju na financijske rizike odjekuju u nekim europskim prijestolnicama. Njemačka vlada i Europska središnja banka tvrdile su da bi konfiskacija mogla potkopati povjerenje ulagača u financijski sustav EU-a.
Svako potencijalno, ali malo vjerojatno tržišno previranje uzrokovano opsežnom konfiskacijom moglo bi naštetiti zemljama poput zaljevskih država koje posjeduju ogromne zalihe strane valute, dodao je Keatinge.
Ako skupina industrijskih zemalja G7 odluči zaplijeniti rusku zamrznutu imovinu, dužnosnici očekuju da će ruski sudovi uspješno osporiti tu odluku. Sudska presuda u Rusiji potencijalno bi mogla ostaviti crnu rupu u bilancama financijskih institucija koje drže imovinu.
Ta bi tijela morala iskoristiti svoje novčane rezerve kako bi nadoknadila gubitak. To bi moglo uključivati korištenje, kao posljednjeg sredstva, drugih državnih sredstava koja su položena na njihove račune.
