Noć vještica, ili Halloween, dan je kojeg mnogi nestrpljivo očekuju kako bi uživali u strašnim kostimima, rezbarenju bundeva i dekoracijama koje podsjećaju na duhove, čudovišta i druge nadnaravne likove. Ovaj običaj, iako potječe iz anglosaksonskog svijeta, sve je popularniji i u Hrvatskoj, a kroz desetljeća je dobio zanimljive prilagodbe prema lokalnim ukusima i običajima.
Noć vještica vuče svoje korijene iz keltskog festivala Samhain koji se slavio prije više od 2.000 godina. Kelti su vjerovali da se u noći između 31. listopada i 1. studenog briše granica između svijeta živih i mrtvih, omogućujući duhovima da posjete zemlju. Kako bi se zaštitili od zlih duhova, ljudi su na ulazna vrata stavljali zastrašujuće maske i palili vatre. S dolaskom kršćanstva, ovaj je običaj poprimio nove oblike, a Noć vještica se preobrazila u mješavinu pučkih vjerovanja i kršćanskog obilježavanja Dana Svih svetih.
Na prijelazu u 20. stoljeće, Halloween je postao dio popularne kulture u Americi, a kasnije se proširio na brojne europske zemlje, uključujući Hrvatsku. Dok je u Americi Halloween već tradicionalno povezan s trikovima i maskiranjem, u Hrvatskoj ga slavimo nešto skromnije, često kroz tematske zabave, maske i ukrašene bundeve. U školama i vrtićima djeca uče o Halloween-u kroz radionice, gdje izrađuju papirnate bundeve, duhove i šišmiše.
Središnji motiv Noći vještica su strašni kostimi, a najpoznatiji simbol je rezbarena bundeva, poznata kao Jack-o’-lantern. Bundevu, koja predstavlja dušu izgubljenog duhovnog lutalice, u Hrvatskoj rado rezbare i odrasli i djeca, a posebno je popularna među ljubiteljima strašnih priča. Za mnoge je upravo taj proces rezbarenja jedan od najvažnijih dijelova proslave Halloween-a, iako je njegova povijest zapravo mnogo mračnija nego što se čini.
U Hrvatskoj se Noć vještica često miješa s tradicijom Dana Svih svetih, kada se prisjećamo svojih preminulih bližnjih. Dok je u Americi uobičajeno na Halloween obilaziti kuće i tražiti slatkiše, kod nas se taj običaj uglavnom veže uz dječje zabave ili tematske zabave za odrasle, gdje su maske i horor motivi u centru pažnje. Za one koji traže pravu dozu straha, kino dvorane u ovom razdoblju često prikazuju horor filmove, a sve popularniji su i “escape room” prostori s temom Noći vještica.
Osim zabave, Halloween ima i ekonomsku dimenziju. U trgovinama se nude brojne dekoracije i maske, a cvjećari bilježe porast prodaje bundeva, koje postaju sastavni dio jesenskih aranžmana. Kafići i restorani također organiziraju Halloween događanja, a sve češće se u ponudi mogu pronaći specijaliteti kao što su “strašna” peciva, kolači s bundevom, pa čak i napici u obliku napitaka “vještičje čarolije.”
Noć vještica potiče ljude da barem nakratko izađu iz uobičajene rutine i na duhovit način iskušaju vlastite granice straha i zabave.