Zahtjevni ilegalni imigranti i porast desnih političkih stranaka u Evropi.

Pretjerani zahtjevi nekih imigranata prerastaju u pohlepu po izrazu “daj mu mali prst, a on hoće cijelu ruku”. Na engleskom se kaže “give them an inch and they’ll take a mile.” Svi ovi izrazi opisuju nekoga ko je pretjerano zahtjevan ili pohlepan. Osim toga postoje studije koje pokazuju korelaciju između priliva migranata i porasta nasilnih zločina u određenim periodima.

Evo nekoliko video primjera:

Abdullah iz Tanzanije ilegalno je stigao u Europu, ali nije sretan, dapače jako je ljut. Nije zadovoljan besplatnim hotelom, želi besplatnu kuću i više pogodnosti. Hrana mu također nije po volji.

Abdullah from Tanzania has arrived clandestinely in Europe but he is not happy, in fact he is very angry. He’s not satisfied with a free hotel, he wants a free house and more benefits. The food is also not to his liking. https://t.co/O3qyk3Oesr pic.twitter.com/Ybj5Qa9gwS

— RadioGenoa (@RadioGenoa) March 15, 2024

Vlasnik kuće u Barceloni traži od ilegalnog imigranta da napusti okupiranu kuću, ali on odbija i uzima čekić: “Sada je to moja kuća!”

Homeowner in Barcelona asks the cultural enricher to leave the occupied house but he refuses and takes a hammer: “Now it’s my house!” pic.twitter.com/KBzXJCgDnz

— RadioGenoa (@RadioGenoa) February 21, 2024

Muslimanski imigrant ruši kršćanski križ s crkve u Velikoj Britaniji.

Muslim immigrant tears down Christian cross from church in UK. They hate us. pic.twitter.com/dPgaqUPWa3

— RadioGenoa (@RadioGenoa) January 21, 2024

Ovakvi sučajevi i imigrantska kriza u cjelini imaju značajan uticaj na porast desničarskih političkih stranaka i pokreta širom Evrope. Ovaj fenomen se može objasniti kroz nekoliko ključnih faktora:

1. Strah od gubitka identiteta i kulture

Mnogi građani evropskih zemalja izražavaju zabrinutost zbog priliva velikog broja migranata, strahujući da će to promjeniti kulturni i demografski sastav njihovih zemalja. Desničarske stranke često koriste ove strahove, promovirajući retoriku zaštite nacionalnog identiteta, kulture i tradicije.

2. Ekonomska nesigurnost

Imigracija se često povezuje sa ekonomskim problemima, kao što su nezaposlenost, pritisak na javne usluge i socijalnu pomoć. Desničarske stranke koriste ove ekonomske zabrinutosti, tvrdeći da migranti oduzimaju poslove domaćim radnicima i koriste resurse države.

3. Sigurnosni strahovi

Teroristički napadi u Evropi, od kojih su neki bili povezani sa radikaliziranim imigrantima ili njihovim potomcima, pojačali su strahove od terorizma i kriminala. Desničarske stranke često povezuju imigraciju sa povećanim rizikom od terorizma i kriminala, naglašavajući potrebu za strožim kontrolama granica i sigurnosnim mjerama.

4. Nezadovoljstvo establišmentom

Mnogi glasači su nezadovoljni trenutnim političkim establišmentom, smatrajući da mainstream partije ne uspjevaju adekvatno rješavati probleme vezane za imigraciju. Ovo nezadovoljstvo često vodi ka podršci alternativnim desničarskim strankama koje obećavaju promjene i čvrst stav prema imigraciji.

5. Medijska propaganda i dezinformacije

Desničarske stranke često koriste društvene mreže i druge medije za širenje svoje poruke i mobilizaciju podrške. Senzacionalistički izveštaji o imigrantima dodatno podstiču strahove i negativne stavove prema imigraciji.

6. Politički uspjeh desničarskih stranaka

Kako desničarske stranke ostvaruju uspjehe na izborima, one dobijaju više vidljivosti i legitimiteta, što može privući još više pristalica. Uspjeh ovih stranaka u jednoj zemlji može inspirirati slične pokrete u drugim zemljama.

Zaključak

Imigrantska kriza igra ključnu ulogu u porastu desničarskih političkih stranaka širom Evrope. Kroz korišćenje strahova i zabrinutosti građana, desničarske stranke uspjevaju ostvariti podršku i političku moć. Ovaj trend ima dalekosežne posljedice po politički pejzaž Evrope, često rezultirajući u polarizaciji društva i promjenama u politici prema imigraciji.

Migracije i integracija imigranata su važna pitanja u Europi, uključujući i Hrvatsku. Evo nekoliko relevantnih informacija o migracijama u Europi i nekim statističkim podacima:

1. Broj stanovnika i državljana trećih zemalja u EU-u:
   • EU ima ukupno 446,7 milijuna stanovnika, od kojih je 23,8 milijuna državljana trećih zemalja (5,3% ukupnog stanovništva EU-a).
   • 38 milijuna osoba rođeno je izvan EU-a (8,5% svih stanovnika EU-a).
   • Mnogi od tih imigranata dolaze iz različitih dijelova svijeta i traže bolje životne uvjete u Europi¹.
2. Zapošljavanje imigranata:
   • U 2022. godini, na EU-ovom tržištu rada bilo je 9,93 milijuna zaposlenih državljana zemalja izvan EU-a (5,1% ukupnog broja zaposlenih u dobi od 20 do 64 godine).
   • Stopa zaposlenosti radno sposobnog stanovništva bila je viša među građanima EU-a (77,1%) nego među državljanima zemalja izvan EU-a (61,9%).
   • Državljani zemalja izvan EU-a bili su prekomjerno zastupljeni u određenim sektorima, kao što su pružanje smještaja, administrativne usluge i građevinarstvo¹.
3. Zahtjevi za azil:
   • U 2022. godini, prvi put podneseni zahtjevi za azil iznosili su 237.600 na 100.000 stanovnika.
   • Djeca bez pratnje činila su otprilike svaki šesti zahtjev (39.500) za azilom¹.
4. Integracija u gradove:
   • Europska komisija potiče uključivanje izbjeglica i migranata u gradove putem raznih inicijativa i projekata.
   • Postoje repozitoriji obećavajućih praksi integracije u tržište rada i socijalno uključivanje za tražitelje azila i izbjeglice u zemljama EU-a².