![\"\"](\"https:\/\/odabrano.com\/wp-content\/uploads\/2025\/07\/palestina1.jpg\")
<\/figure>\n\n\n\n<\/p>\n\n\n\n
Nakon Prvog svjetskog rata i raspada Osmanskog Carstva, Liga naroda povjerila je Velikoj Britaniji mandat nad Palestinom 1922. godine, koji je formalno stupio na snagu 1923. godine. Britanski mandat uklju\u010divao je teritorij dana\u0161njeg Izraela, Zapadne obale, Gaze i dana\u0161njeg Jordana (do izdvajanja Transjordanije 1921.). U to vrijeme naziv \u201ePalestinac\u201c koristio se u administrativnom smislu za sve stanovnike, bilo da su bili Arapi ili \u017didovi, ali nije ozna\u010davao postojanje zasebnog palestinskog naroda u modernom nacionalnom smislu. Ve\u0107ina muslimana i kr\u0161\u0107ana smatrala se dijelom \u0161ire arapske zajednice, dok su \u017didovi razvijali vlastite institucije i identitet kroz pokret poznat kao Yishuv.<\/p>\n\n\n\n <\/p>\n\n\n\n Suvremeni palestinski nacionalni identitet oblikovao se tek u drugoj polovici 20. stolje\u0107a, osobito nakon 1948. godine, kada je progla\u0161ena dr\u017eava Izrael i do\u0161lo do masovnog iseljavanja Arapa s tog podru\u010dja, poznatog kao Nakba. Jo\u0161 je sna\u017enije u\u010dvr\u0161\u0107en nakon 1967. godine, kada je Izrael zauzeo Zapadnu obalu i Gazu. Time je palestinski identitet prerastao iz lokalnog arapskog identiteta u samostalni nacionalni pokret s ciljem ostvarivanja vlastite dr\u017eavnosti. Povijest imena i politi\u010dkog statusa tog prostora pokazuje kako su i naziv i identitet regije nastajali i mijenjali se prvenstveno pod utjecajem velikih sila i povijesnih preokreta, od rimskog preimenovanja Judeje u Palestinu do modernog izraelsko-palestinskog sukoba.<\/p>\n\n\n\n <\/p>\n\n\n\n Britanski mandat za Palestinu obuhva\u0107ao je oko 118.000 \u010detvornih kilometara, uklju\u010duju\u0107i i podru\u010dje isto\u010dno od rijeke Jordan. Godine 1922. Velika Britanija je izdvojila isto\u010dni dio mandata i osnovala Transjordan, dana\u0161nji Jordan, koji je obuhva\u0107ao oko 92.000 \u010detvornih kilometara, odnosno pribli\u017eno 77 posto cijelog teritorija. Time je ve\u0107ina teritorija nekada\u0161njeg mandata dodijeljena arapskoj populaciji, dok je preostalo podru\u010dje zapadno od Jordana ostalo predmetom budu\u0107ih politi\u010dkih i nacionalnih sporova.<\/p>\n\n\n\n Rat 1948. u Izraelu zapo\u010deo je neposredno nakon progla\u0161enja dr\u017eave Izrael 14. svibnja 1948., kada su Egipat, Jordan, Sirija, Libanon i Irak izvr\u0161ili vojnu invaziju. Cilj tih arapskih dr\u017eava bio je sprije\u010diti uspostavu nove \u017eidovske dr\u017eave i podijeliti teritorij koji je do tada bio pod britanskim mandatom. Napad je uslijedio unato\u010d tome \u0161to je izraelsko progla\u0161enje neovisnosti bilo rezultat rezolucije Ujedinjenih naroda iz 1947. koja je predvi\u0111ala podjelu Palestine na \u017eidovsku i arapsku dr\u017eavu. Arapske dr\u017eave taj plan nisu prihvatile jer su smatrale da stvara nelegitiman politi\u010dki entitet na zemlji koju su do\u017eivljavale kao arapsku. Rat je stoga izbio kao izravna reakcija na stvaranje Izraela, a izraelske snage, koje su se do tada uglavnom pripremale za obranu, u\u0161le su u otvoreni sukob s redovnim vojskama nekoliko susjednih dr\u017eava. Rezultat je bio vi\u0161emjese\u010dni rat koji je zavr\u0161io izraelskom pobjedom i pro\u0161irenjem teritorija u odnosu na prvotni plan Ujedinjenih naroda, dok su arapske snage pretrpjele poraz, a stotine tisu\u0107a Palestinaca izbjeglo je ili bilo protjerano s podru\u010dja.<\/p>\n\n\n\n Nakon progla\u0161enja dr\u017eave Izrael 1948. i arapsko-izraelskog rata koji je uslijedio, arapske snage su zadr\u017eale kontrolu nad Zapadnom obalom, koja je pripala Jordanu, te nad Pojasom Gaze, koji je do\u0161ao pod egipatsku upravu. Zapadna obala prostirala se na oko 5.860 \u010detvornih kilometara, \u0161to \u010dini pribli\u017eno pet posto izvornog teritorija mandata, dok je Pojas Gaze s povr\u0161inom od oko 365 \u010detvornih kilometara predstavljao tek tre\u0107inu postotka ukupnog prostora. Time su Arapi, uz ve\u0107 ranije dodijeljeni Transjordan, dr\u017eali vi\u0161e od 80 posto izvorne povr\u0161ine nekada\u0161njeg britanskog mandata.<\/p>\n\n\n\n Stanovni\u0161tvo tog podru\u010dja u razdoblju prije osnivanja Jordana brojilo je oko 750.000 ljudi, od \u010dega je velika ve\u0107ina bila arapskog podrijetla, uz manjinu od oko 83.000 \u017didova. Nakon rata 1948. na Zapadnoj obali i u Pojasu Gaze \u017eivjelo je oko milijun Arapa, uklju\u010duju\u0107i velik broj izbjeglica, dok \u017eidovskih naselja na tim podru\u010djima gotovo da i nije bilo jer su ih arapske snage uni\u0161tile. Ovi teritorijalni i demografski pomaci sna\u017eno su oblikovali suvremeni izraelsko-palestinski sukob i dodatno naglasili slo\u017eenost pitanja dr\u017eavnosti i prava na zemlju u tom dijelu Bliskog istoka.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Podru\u010dje drevne Judeje bilo je povijesno sredi\u0161te \u017eidovskog naroda, no nakon Bar Kohbine pobune 132.\u2013135. godine nove vlasti Rimskog Carstva odlu\u010dile su promijeniti politi\u010dku i identitetsku sliku tog prostora. Rimljani su izbrisali naziv Judeja, sna\u017eno povezan sa \u017eidovskim identitetom, i zamijenili ga nazivom Syria Palaestina. Ovim \u010dinom \u017eeljeli su oslabiti povijesnu i emocionalnu povezanost \u017didova …<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":6234,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[6,8],"tags":[855,21,1232,1243,561,1149,1244,1245],"class_list":["post-6233","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","","category-istok","category-vijesti","tag-egipat","tag-gaza","tag-izrel","tag-jordan","tag-palestina","tag-sirija","tag-transjordanija","tag-zapdna-obala"],"yoast_head":"\n![\"\"](\"http:\/\/odabrano.com\/wp-content\/uploads\/2025\/07\/transjordanija.jpg\"){kind=spacer}
<\/figure>\n\n\n\n![\"\"](\"https:\/\/odabrano.com\/wp-content\/uploads\/2025\/07\/1949.png\")
<\/figure>\n\n\n\n