![\"\"](\"http:\/\/odabrano.com\/wp-content\/uploads\/2025\/07\/stojan.jpg\")
<\/figure>\n\n\n\n<\/p>\n\n\n\n
Isprva je splitsko stanovni\u0161tvo novoformiranu vlast do\u010dekalo s odre\u0111enim entuzijazmom, smatraju\u0107i je osloboditeljskom i nadom u stabilnost. No kako su godine prolazile, raspolo\u017eenje se postepeno mijenjalo. Klju\u010dan razlog bila je \u010dinjenica da su vojne i \u017eandarmerijske postrojbe u Splitu bile isklju\u010divo popunjene srpskim kadrom<\/strong>, \u0161to je sve vi\u0161e po\u010dinjalo izazivati nelagodu, pa i otvoreno nezadovoljstvo me\u0111u lokalnim Hrvatima. Taj osje\u0107aj nametnutosti i isklju\u010denosti iz nove dr\u017eavne strukture doveo je do sve vi\u0161e tenzija i rasta politi\u010dke opozicije prema beogradskoj vlasti.<\/p>\n\n\n\n Nakon dolaska srpske vojske, Split je postao garnizonski grad za postrojbe nove dr\u017eave. Timo\u010dka divizija nije dugo ostala u cijelosti, ali je jedan bataljun srpske vojske ostao stacioniran u gradu<\/strong> u godinama koje su slijedile. Procjenjuje se da je taj bataljun brojao 600 do 1.000 vojnika<\/strong>, \u0161to je zna\u010dajno utjecalo na svakodnevni \u017eivot Splita.<\/p>\n\n\n\n Uz vojsku, u Split je raspore\u0111ena i \u010deta \u017eandarmerije<\/strong> koja je djelovala u sklopu VI. \u017eandarmerijske brigade<\/strong>, sa sredi\u0161tem upravo u tom gradu. \u017dandarmerija je imala zadatak odr\u017eavanja javnog reda, nadzora politi\u010dkih aktivnosti, kontrole prometa i provo\u0111enja zakona. Jedna \u010deta obi\u010dno je brojala 100 do 150 pripadnika<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n Tako je ukupna brojnost pripadnika vojnog i \u017eandarmerijskog aparata u Splitu iznosila izme\u0111u 700 i 1.150 ljudi<\/strong>, \u0161to je u to vrijeme bio vrlo vidljiv aparat mo\u0107i u gradu s oko 20.000 stanovnika.<\/p>\n\n\n\n Od samog po\u010detka postojanja Kraljevine SHS, \u017eandarmerija je bila strukturirana tako da odra\u017eava politi\u010dku stvarnost nove dr\u017eave. Ve\u0107inu pripadnika \u017eandarmerije \u010dinili su Srbi pravoslavci<\/strong> iz unutra\u0161nje Srbije i Crne Gore. Ta praksa bila je svjesna i sustavna: lokalno stanovni\u0161tvo se nije zapo\u0161ljavalo u represivni aparat kako bi se osigurala lojalnost prema centralnim vlastima u Beogradu.<\/p>\n\n\n\n U “nesigurnim” zonama poput Dalmacije, Bosne i Hercegovine i Hrvatske, ovaj model kadrovske politike bio je izra\u017een. Stanovnici tih krajeva \u010desto su \u017eandarme do\u017eivljavali kao strano tijelo, \u0161to je dodatno poja\u010davalo tenzije u osjetljivom postratnom razdoblju. Taj osje\u0107aj se u Splitu poja\u010davao iz mjeseca u mjesec kako su se svakodnevne \u017eivotne potrebe mije\u0161ale s politi\u010dkim nezadovoljstvom.<\/p>\n\n\n\n Iako nemamo precizne arhivske podatke o adresama, zna se da su \u017eandarmi i vojnici uglavnom bili smje\u0161teni u biv\u0161im austro-ugarskim vojarnama<\/strong> i zgradama preure\u0111enima za potrebe Kraljevine SHS.<\/p>\n\n\n\n U Splitu su to bile zgrade u \u0161irem sredi\u0161tu grada, prilago\u0111ene za zajedni\u010dki smje\u0161taj i vojnu disciplinu. Osim vojarni, pojedini \u017eandarmi su mogli dobivati stanove na kori\u0161tenje<\/strong>, \u0161to je bilo zna\u010dajno u vremenima oskudice.<\/p>\n\n\n\n \u017dandarmi su u Kraljevini SHS bili profesionalni, pla\u0107eni pripadnici dr\u017eavne slu\u017ebe<\/strong>. Nisu bili dobrovoljci, ve\u0107 zaposlenici Ministarstva unutarnjih poslova. Njihov status bio je stabilan i relativno po\u017eeljan, posebno za ljude iz siroma\u0161nijih krajeva.<\/p>\n\n\n\n Prema dostupnim procjenama:<\/p>\n\n\n\n No, \u017eandarmi su imali i dodatne pogodnosti:<\/p>\n\n\n\n Zbog toga je \u017eandarmska slu\u017eba bila atraktivnija od drugih ni\u017ee rangiranih dr\u017eavnih poslova.<\/p>\n\n\n\n Stojan Trnokopovi\u0107<\/strong>, tada\u0161nji major, bio je prvi vi\u0161i srpski vojni zapovjednik koji je kro\u010dio u Split 1918. Kasnije je napredovao do \u010dina \u017eandarmerijskog brigadnog generala<\/strong> i slu\u017eio kao zamjenik zapovjednika \u017eandarmerije Kraljevine Jugoslavije<\/strong> (1928\u20131935). Bio je i sudac Vrhovnog vojnog suda<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n Njegova uloga u prvim danima nove vlasti u Splitu bila je simboli\u010dna i stvarna: predstavljao je novo vojno-politi\u010dko lice dr\u017eave koja \u0107e u godinama koje slijede sve vi\u0161e centralizirati mo\u0107 u Beogradu.<\/p>\n\n\n\n Trnokopovi\u0107 je ostao u Splitu “nekoliko godina” nakon 1918., a zatim je premje\u0161ten u druge dijelove dr\u017eave. Preminuo je 1936. u Beogradu.<\/p>\n\n\n\n Razdoblje od 1918. do 1921. bilo je za Split i Dalmaciju doba dubokih politi\u010dkih promjena. Dolazak srpske vojske i \u017eandarmerije ozna\u010dio je kraj austro-ugarskog poretka i po\u010detak nove ere pod dominacijom srpske politi\u010dke i vojne elite.<\/p>\n\n\n\n \u017dandarmerija, strukturirana s prete\u017eno srpskim kadrovima i izda\u0161nijim pla\u0107ama od lokalnih slu\u017ebenika, predstavljala je jasnu poruku o karakteru nove vlasti. Njihova prisutnost bila je osjetljiva tema me\u0111u stanovni\u0161tvom, koje je nerijetko u \u017eandarmima vidjelo simbol nametnute kontrole.<\/p>\n\n\n\n No s druge strane, u vremenu kaosa, nesigurnosti i poreme\u0107ene svakodnevice, \u017eandarmerija je ipak odigrala i odre\u0111enu stabiliziraju\u0107u ulogu. Njihova organizacija, profesionalnost i stalna prisutnost u Splitu postavili su temelje za funkcioniranje nove dr\u017eavne strukture koja \u0107e oblikovati regiju u nadolaze\u0107im desetlje\u0107ima. Nakon sloma Austro-Ugarske monarhije u studenom 1918., prostor Dalmacije do\u010dekao je novo razdoblje pod vla\u0161\u0107u Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. U tom klju\u010dnom trenutku povijesti, Split, kao najve\u0107i grad Dalmacije, bio je jedan od prvih u koje je u\u0161la srpska vojska. Taj dolazak ozna\u010dio je ne samo kraj austro-ugarske vlasti, nego i po\u010detak nove politi\u010dke, …<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":6198,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[25],"tags":[10,1237],"class_list":["post-6196","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","","category-hrvatska","tag-split","tag-stojan-trnokopovic"],"yoast_head":"\nVojna prisutnost u Splitu 1918\u20131941.<\/h3>\n\n\n\n
Nacionalni sastav \u017eandarmerije<\/h3>\n\n\n\n
Smje\u0161taj \u017eandarma u Splitu<\/h3>\n\n\n\n
Pla\u0107e i status \u017eandarma<\/h3>\n\n\n\n
\n
\n
Uloga Stojana Trnokopovi\u0107a<\/h3>\n\n\n\n
Zaklju\u010dak<\/h3>\n\n\n\n
Nakon 1918., nova vlast u Kraljevini SHS favorizirala je Srpsku pravoslavnu crkvu, suptilno sugerirala prelazak na pravoslavlje (pravoslavna crkva i pravoslavlje na Visu) dok je Katoli\u010dkoj crkvi u Hrvatskoj ote\u017eano upravljanje i raspolaganje imovinom, iako formalno nije bila li\u0161ena vlasni\u0161tva. U Splitu je Srpska pravoslavna crkva dobila atraktivnu lokaciju za gradnju crkve u centru grada, dodijeljenu od strane dr\u017eave nakon pritisaka na Katoli\u010dku crkvu \u010dije je to bilo vlasni\u0161tvo \u0161to je izazvalo nezadovoljstvo me\u0111u lokalnim stanovni\u0161tvom. Taj \u010din simbolizirao je politi\u010dku dominaciju nove vlasti i uz ono sve gore navedeno promijenio je odnos stanovni\u0161tva u Splitu prema vlasti u Beogradu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"