Zagreba\u010dki gradski zastupnici posjetili su poznatu be\u010dku energanu Spittelau kako bi se upoznali s radom tog prepoznatljivog \u0161arenog zdanja u \u0161irem sredi\u0161tu grada koje, nakon spaljivanja otpada, energijom opskrbljuje 60-ak tisu\u0107a ku\u0107anstava glavnog grada Austrije.<\/p>\n\n\n\n
Pozivu predsjednika zagreba\u010dke Gradske skup\u0161tine SDP-ovog Jo\u0161ka Klisovi\u0107a za posjet Be\u010du odnosno energani odazvao se tek manji dio gradskih zastupnika, i to vladaju\u0107ih, dok je od oporbenih bio jedino Dejan Kljaji\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Klisovi\u0107 je nakon sastanka s predsjednikom be\u010dke Gradske skup\u0161tine Thomasom Reindlom rekao da se posjet odvijao u cilju informiranja zastupnika u zagreba\u010dkoj Gradskoj skup\u0161tini o iskustvima i podatcima o ulozi energana u cjelovitom sustavu gospodarenja otpadom u Be\u010du koji ma \u010detiri energane koje grijanjem opskrbljuju 450.000 ku\u0107anstava.<\/p>\n\n\n\n
Be\u010d je osigurao kvalitetu \u017eivota svojim gra\u0111anima koja je po UN-ovim standardima na vrhu svjetske ljestvice, a to, ka\u017ee Klisovi\u0107, \u017eele i u Zagrebu.<\/p>\n\n\n\n
\u201cPrije nego \u0161to donesemo ozbiljne odluke koje su pred nama u Gradskoj skup\u0161tini o prijedlogu gradona\u010delnika Tomislava Toma\u0161evi\u0107a o centru za gospodarenje otpadom u zagreba\u010dkom Resniku, kao i o SDP-ovom prijedlogu energane, \u017eelimo se dobro informirati o iskustvima gradova koji ve\u0107 vi\u0161e desetlje\u0107a koriste takve sustave\u201d, poru\u010dio je Klisovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
\u017dele, ka\u017ee, \u201cpretvoriti beskorisni otpad u potrebnu i korisnu energiju\u201d, a argumenti \u201cza\u201d gradnju energane u Resniku gdje \u0107e biti i centar za gospodarenje otpadom jesu da je okoli\u0161no i zdravstveno prihvatljiva, da smanjuje volumen otpada i potrebu za velikim odlagali\u0161tima kao \u0161to je Jaku\u0161evec.<\/p>\n\n\n\n
U Zagrebu se \u010dekaju rezultati Studije izvedivosti<\/strong><\/p>\n\n\n\n Predsjednica Kluba gradskih zastupnika i zastupnica Mo\u017eemo! \u2013 Zagreb je na\u0161! \u2013 Nova ljevica Marina Ivandi\u0107 rekla je kako je impresivno da je odvajanje otpada u Be\u010du organizirano jo\u0161 od 1977. godine.<\/p>\n\n\n\n Ka\u017ee i da su oni u Gradu Zagrebu napravili veliki iskorak tako da se u proteklih godinu dana preko 50 posto pove\u0107ao udio odvojeno sakupljenog otpada.<\/p>\n\n\n\n Na pitanje jesu li za to da se u Zagrebu izgradi energana, Ivandi\u0107 odgovara da cjeloviti sustav gospodarenja otpadom podrazumijeva dobro i efikasno prikupljanje razdvojenih frakcija, zatim ponovnu uporabu i recikliranje te, kao, tre\u0107e, rje\u0161avanje pitanja \u0161to se radi s preostalim otpadom.<\/p>\n\n\n\n To \u0107emo rje\u0161avati centrom za gospodarenje otpadom koji \u0107e 2028. biti izgra\u0111en u Resniku. Pitanje goriva iz otpada \u2013 je li ga predajemo privatnom oporabitelju ili ga iskori\u0161tavamo u vidu ovakve energane \u2013 to \u0107e se vidjeti kada dobijemo rezultate Studije izvedivosti koja je u izradi, rekla je.<\/p>\n\n\n\n Gradski zastupnik Dejan Kljaji\u0107 (Bandi\u0107 Milan 365 \u2013 Stranka rada i solidarnosti) ka\u017ee da je impresioniran postrojenjem energane Spittelau u centru Be\u010da koja se uklapa u stambeno naselje.<\/p>\n\n\n\n \u201cZa to sam da se sanira odlagali\u0161te otpada Jaku\u0161evec, da postoji centar za gospodarenje otpadom s ovakvom spalionicom kako funkcionira u Be\u010du, da se pridr\u017eavaju svi zdravstveni, pravni i tehni\u010dki uvjeti kako ne bi bilo nikakvih problema za okolno stanovni\u0161tvo\u201d, poru\u010dio je Kljaji\u0107.<\/p>\n\n\n\n Reindl: Rado bih upoznao kriti\u010dare koji su tako pametni<\/strong><\/p>\n\n\n\n Predsjednik be\u010dke Gradske skup\u0161tine Thomas Reindl ka\u017ee da ne zna ima li u Be\u010du nekih udruga koje bi se protivile spalionicama otpada, poru\u010div\u0161i da to nisu spalionice nego energane jer gra\u0111ani iz njih dobivaju energiju za grijanje i struju. Upravo je to va\u017ena komponenta u komunikaciji s gra\u0111anima, dodao je.<\/p>\n\n\n\n U Be\u010du su se prije dono\u0161enja odluka o njihovoj gradnji vodile javne diskusije, a prije toga su uveli sustav razdvajanja otpada koji mo\u017ee i\u0107i na oporabu i recikliranje, na kori\u0161tenje industriji.<\/p>\n\n\n\n Ostatak otpada iz ku\u0107anstava koji se vi\u0161e ne mo\u017ee reciklirati i iskoristiti odlazi u spalionicu gdje se proizvodi termi\u010dka energija i struja za ku\u0107anstva.<\/p>\n\n\n\n Jedan dio energije se u ljetnim mjesecima mo\u017ee iskoristiti i za hla\u0111enje u stanovima, a jedan dio energije pretvara se u struju koju isporu\u010duju gra\u0111anima.<\/p>\n\n\n\n U Be\u010du ima 1,2 milijuna tona otpada godi\u0161nje, od kojih se 650.000 tona spaljuje, \u0161to zna\u010di da se jedna polovica reciklira, a ono \u0161to se ne mo\u017ee reciklirati ide u spalionicu.<\/p>\n\n\n\n \u201cNaravno da gra\u0111ani imaju bojazni i dvojbe kada se radi o spalionicama otpada ili energanama na otpad, a te su bojazni prije svega povezane s dimnjacima, da \u0107e iz njih izlaziti smrdljivi ispu\u0161ni plinovi, da \u0107e zrak biti zdravstveno lo\u0161 i ugroziti stanovnike\u201d, rekao je Reindl istaknuv\u0161i da su u Be\u010du pobolj\u0161ali sustav za pro\u010di\u0161\u0107avanje ispu\u0161nih plinova tako da su \u010dak ispod svih propisanih vrijednosti.<\/p>\n\n\n\n Odbacio je kritike da je to zastario i \u0161tetan na\u010din zbrinjavanja otpada. \u201cRado bih upoznao kriti\u010dare koji su tako pametni zato \u0161to nema puno mogu\u0107nosti da se izbjegne spaljivanje otpada\u201d, rekao je Reindl poru\u010div\u0161i Klisovi\u0107u da ne dopusti da ga \u201cpojedini kamen\u010di\u0107 na tom putu k energani odvrati od puta\u201d.<\/p>\n\n\n\n Estetska znamenitost zahvaljuju\u0107i Hundertwasserovom dizajnu<\/strong><\/p>\n\n\n\n Za postrojenje za spaljivanje otpada Spittelau ka\u017eu da je \u201cizvanredan primjer odr\u017eivog urbanog razvoja i za\u0161tite okoli\u0161a\u201d.<\/p>\n\n\n\n Ono je i turisti\u010dka atrakcija te estetska znamenitost zahvaljuju\u0107i slavnom austrijskom umjetniku Friedensreichu Hundertwasseru, koji je krajem 1980-ih u svom prepoznatljivom stilu redizajnirao tu energanu, izgra\u0111enu dvadesetak godina ranije.<\/p>\n\n\n\n To postrojenje ve\u0107 desetlje\u0107ima postavlja standarde u podru\u010dju zbrinjavanja otpada i proizvodnje energije te igra klju\u010dnu ulogu u be\u010dkom cilju da daljinsko grijanje u\u010dini klimatski neutralnim i bez fosilnih goriva.<\/p>\n\n\n\n Spaljivanjem otpada proizvodi toplinu kojom se ekolo\u0161ki prihvatljivo grije tre\u0107ina be\u010dkih ku\u0107anstava. Ljeti se toplina mo\u017ee koristiti i za hla\u0111enje gradskih zgrada. Toplinskom energijom dobivenoj u toj energani opskrbljuje se preko 60.000 ku\u0107anstava, a strujom gotovo 50.000.<\/p>\n\n\n\n Ku\u0107ni otpad se spaljuje jedan sat na minimalnoj temperaturi od 850 stupnjeva Celzijusa u dvije pe\u0107i za spaljivanje. Vru\u0107i dimni plinovi koji nastaju prolaze kroz izmjenjiva\u010d topline koji proizvodi paru iz koje se proizvodi toplinska energija za daljinsko grijanje te struja.<\/p>\n\n\n\n Pro\u010di\u0161\u0107eni dimni plin izlazi iz dimnjaka na visini od 126 metara.<\/p>\n\n\n\n Ostaci termi\u010dke obrade, oko 6000 tona godi\u0161nje, uglavnom se sastoje od \u0161ljake, koja se ne mo\u017ee spaliti, a nju Be\u010d koristi kao materijal za izgradnju deponija.<\/p>\n\n\n\n Drugi ostaci su pepeo i filtarski kola\u010d koji se pakiraju i odla\u017eu na krajnje odlagali\u0161te.<\/p>\n\n\n\n <\/p>\n\n\n\n Razlika izme\u0111u spaljivanja otpada u be\u010dkoj energani Spittelau i planova za spaljivanje otpada u hrvatskim cementarama le\u017ei u tehnologiji, ekolo\u0161kim standardima, te samoj namjeni pogona.<\/p>\n\n\n\n Ove razlike zna\u010de da bi spaljivanje u cementarama moglo imati ve\u0107i utjecaj na zdravlje i okoli\u0161, posebno ako se ne postave i ne po\u0161tuju strogi standardi filtracije i emisije<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Zagreba\u010dki gradski zastupnici posjetili su poznatu be\u010dku energanu Spittelau kako bi se upoznali s radom tog prepoznatljivog \u0161arenog zdanja u \u0161irem sredi\u0161tu grada koje, nakon spaljivanja otpada, energijom opskrbljuje 60-ak tisu\u0107a ku\u0107anstava glavnog grada Austrije. Pozivu predsjednika zagreba\u010dke Gradske skup\u0161tine SDP-ovog Jo\u0161ka Klisovi\u0107a za posjet Be\u010du odnosno energani odazvao se tek manji dio gradskih zastupnika, …<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":5281,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[25],"tags":[1100,1099],"class_list":["post-5280","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","","category-hrvatska","tag-spalionica-otpada","tag-spittelau"],"yoast_head":"\n
\n\n\n\n\n