U posljednjem mra\u010dnom eskaliranju ruske politike nuklearnog oru\u017eja, predsjednik Vladimir Putin je 25. septembra sugerirao da bi Kremlj mogao koristiti nuklearno oru\u017eje protiv bilo koje dr\u017eave koja napada Rusiju ako tu zemlju podr\u017eava nuklearna sila.<\/p>\n\n\n\n
Ako bi Rusija pokrenula masivan nuklearni napad na Ukrajinu ili Zapadnu Evropu, kontinent ne bi mogao mnogo u\u010diniti da ga zaustavi.<\/p>\n\n\n\n
Pavel Podvig, vi\u0161i istra\u017eiva\u010d na Institutu Ujedinjenih naroda za istra\u017eivanje razoru\u017eanja (UNIDIR), smatra se vode\u0107im svjetskim zapadnim stru\u010dnjakom za rusko nuklearno oru\u017eje. On ka\u017ee da nema naznaka da je takva katastrofa igdje blizu toga da postane stvarnost, ali daje sumornu sliku o tome kako bi se nuklearni napad na Evropu odvijao.<\/p>\n\n\n\n
“Ako bi do\u0161lo do neke vrste masovnog lansiranja \u2013 ili da je lansirano nekoliko [ruskih] projektila \u2013 onda je prili\u010dno nemogu\u0107e garantovati da \u0107e sve biti presretnuto”, ka\u017ee on.<\/p>\n\n\n\n
Interne kalkulacije NATO-a navodno predvi\u0111aju da u slu\u010daju sveop\u0161teg napada iz Rusije, vojni blok ima “manje od 5 posto” od potrebne protuzra\u010dne odbrane.<\/p>\n\n\n\n
Vjeruje se da Rusija dr\u017ei oko 1.700 nuklearnih bojevih glava u vi\u0161e od 500 projektila koje se mogu lansirati u roku od nekoliko minuta iz hangara, mobilnih lansera, podmornica i aviona. Sjedinjene Dr\u017eave bi vjerovatno bile primarna meta, ali se zna da su mnogi od tih projektila namijenjeni Evropi.<\/p>\n\n\n\n
Ali ako su raketne paljbe efektivno nezaustavljive, \u0161ta bi civili trebali u\u010diniti u slu\u010daju nuklearnog napada?<\/p>\n\n\n\n
Neke evropske prijestonice odr\u017eavaju nuklearna skloni\u0161ta iz doba Hladnog rata koja se tiho obnavljaju. U Kijevu je nedavno ponovo otvoren nuklearni bunker i stavljen u upotrebu.<\/p>\n\n\n\n
U Pragu, mre\u017ea hladnoratovskih bunkera bilje\u017ei porast interesovanja lokalnog stanovni\u0161tva od ruske invazije na Ukrajinu 2022. Bunkeri su “jo\u0161 funkcionalni do danas, od pada socijalizma, i mogu se aktivirati ako je potrebno”, potvrdio je za Radio Slobodna Evropa (RSE) Jan Mikes, \u0161ef gradona\u010delnikovog odjela za upravljanje krizama u okrugu Prag 2.<\/p>\n\n\n\n
Portparolka \u010ce\u0161ke vatrogasne spasila\u010dke slu\u017ebe rekla je za RSE da je ta slu\u017eba, po\u010dev\u0161i od 2023. godine, po\u010dela a\u017eurirati “zahtjeve za sistem skloni\u0161ta i sama skloni\u0161ta”, bez davanja vi\u0161e detalja.<\/p>\n\n\n\n
U njema\u010dkoj dolini Ahr, u blizini Bona, Heike Hollunder, direktorica skloni\u0161ta za nuklearne bombe koje sada radi kao muzej, izvijestila je o zna\u010dajnom nedavnom pove\u0107anju broja posjetitelja.<\/p>\n\n\n\n
“Interesovanje je poraslo, posebno mla\u0111ih ljudi, zbog rata u Ukrajini”, rekla je Hollunder za RSE. “Mo\u017ee li se bunker i dalje koristiti? Postoji li nuklearni bunker za vladu u Berlinu? Ovo su neka od glavnih pitanja.”<\/p>\n\n\n\n
Ali takve drasti\u010dne mjere opreza vjerovatno su uzaludne. Podvig ka\u017ee da bi ruski nuklearni napad dao dragocjeno malo vremena za bijeg u za\u0161ti\u0107eno skloni\u0161te. Od lansiranja do udara u metu u centralnoj Evropi, procjenjuje Podvig, “bi bilo otprilike 10 minuta”.<\/p>\n\n\n\n
Sjedinjene Dr\u017eave odr\u017eavaju mre\u017eu satelita koji mogu odmah uo\u010diti trag rakete koja se lansira, ali taj sistem bi vjerovatno bio beskoristan zemljama koje su blizu Rusije.<\/p>\n\n\n\n
“Sjedinjene Dr\u017eave imaju sve ove vrste sistema upozorenja – satelite i sve to. Ali sumnjam da bi se ova informacija mogla vrlo brzo ili uop\u0161te podijeliti sa ameri\u010dkim saveznicima u evropskim dr\u017eavama”, ka\u017ee Podvig.<\/p>\n\n\n\n
Mogu\u0107nosti onoga \u0161to bi moderno nuklearno oru\u017eje u\u010dinilo gradovima su mra\u010dne za \u010ditanje. Jedna ruska raketa Topol-M eksplodirala bi u kilometar \u0161iroku vatrenu kuglu koja bi spalila svaku \u017eivu stvar koju dotakne. U radijusu od 7 kilometara, nebrojeni civili bi umrli od te\u0161kih opekotina i bili bi smrvljeni pod ru\u0161evinama zgrada uni\u0161tenih udarnim talasom. Zatim bi do\u0161lo zra\u010denje koje bi obuhvatilo mjesto eksplozije i otrovalo zrak i vodu.<\/p>\n\n\n\n
Britanski vojni istori\u010dar Basil Liddel Hart bio je svjedok ratne igre iz 1955. godine u kojoj je NATO pro\u0161ao kroz scenario nuklearnog rata punih razmjera sa Sovjetskim Savezom. NATO je pobijedio u razmjeni, ali kako se hipoteti\u010dka pra\u0161ina slegla, skoro svako blago zapadnog svijeta le\u017ealo je u ru\u0161evinama. Hart je kasnije to iskustvo opisao kao “veoma uznemiruju\u0107e”.<\/p>\n\n\n\n
Pobjeda je, napisao je, “izgubila poentu”.<\/p>\n\n\n\n
Sovjetski lider Nikita Hru\u0161\u010dov je navodno rekao da \u0107e nakon sveop\u0161teg nuklearnog rata “\u017eivi zavidjeti mrtvima”.<\/p>\n\n\n\n
Podvig iz UNIDIR-a je oprezan u otkrivanju svojih kalkulacija.<\/p>\n\n\n\n
“Samo poku\u0161avam da ne razmi\u0161ljam o tome jer znam neke katastrofalne scenarije koji su prili\u010dno lo\u0161i”, ka\u017ee on.<\/p>\n\n\n\n
Kao i na vrhuncu Hladnog rata, jedino te\u0161ko sredstvo odvra\u0107anja danas je obostrano osigurana destrukcija koju obezbje\u0111uju zalihe Zapada sa stotinama nuklearnih projektila, zajedno s kontroverznom politikom lansiranja na upozorenje (LOW).<\/p>\n\n\n\n
LOW omogu\u0107ava Sjedinjenim Dr\u017eavama da pokrenu uzvratne udare ako se otkriju dolaze\u0107i projektili, prije bilo kakvog udara na ameri\u010dko tlo. Ova politika bi sprije\u010dila da se ameri\u010dko nuklearno oru\u017eje uni\u0161ti na licu mjesta, ali ostavlja otvorenom mogu\u0107nost gre\u0161ke – kraja civilizacije.<\/p>\n\n\n\n
Uprkos stalnom rastu tenzija izme\u0111u Rusije i Zapada, Podvig ka\u017ee da nuklearna apokalipsa ostaje samo daleka perspektiva.<\/p>\n\n\n\n
“Vjerujem da \u0107emo prije nego \u0161to do\u0111e do toga, do stvarne mogu\u0107nosti, vidjeti dosta daljih koraka eskalacije”, ka\u017ee on.<\/p>\n\n\n\n
Uz specifi\u010dnu retoriku, predvi\u0111a Podvig, “vidjeli bismo neko pomjeranje oru\u017eja i sli\u010dne stvari”. Ka\u017ee da je uvjeren da je “malo vjerovatno da bi ovo moglo biti ne\u0161to iz vedra neba”.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
U posljednjem mra\u010dnom eskaliranju ruske politike nuklearnog oru\u017eja, predsjednik Vladimir Putin je 25. septembra sugerirao da bi Kremlj mogao koristiti nuklearno oru\u017eje protiv bilo koje dr\u017eave koja napada Rusiju ako tu zemlju podr\u017eava nuklearna sila. Ako bi Rusija pokrenula masivan nuklearni napad na Ukrajinu ili Zapadnu Evropu, kontinent ne bi mogao mnogo u\u010diniti da ga …<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":4782,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[553],"class_list":["post-4780","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","","category-svijet","tag-nuklearni-rat"],"yoast_head":"\n