Hrvatska i \u0160panjolska dobro sura\u0111uju na projektu ispitivanja materijala potrebnih za gradnju prve fuzijske elektrane u EU, a uskoro bi im se mogli priklju\u010diti novi partneri, rekao je \u0161ef \u0161panjolske delegacije \u00c1ngel Ibarra u razgovoru za Hinu.<\/p>\n\n\n\n
EU \u017eeli oko 2050. godine izgraditi elektranu u kojoj bi se struja proizvodila pomo\u0107u nuklearne fuzije, spajanjem dva lak\u0161a atoma vodika u jedan te\u017ei, pri \u010demu se osloba\u0111a ogromna energija.<\/p>\n\n\n\n
Fizi\u010dar Ibarra ka\u017ee da bi se u takvoj fuzijskoj nuklearki proizvodila ista koli\u010dina struje kao u sada\u0161njoj fisijskoj, ali ona ne bi proizvodila toliki radioaktvni materijal.<\/p>\n\n\n\n
\u201eU fuzijskim reaktorima gorivo bi bili litij i deuterij koji se dobiva iz vode. Proizvodi nastali takvom reakcijom nisu toliko radioaktivni i manjeg su vijeka trajanja pa je to sigurniji na\u010din proizvodnje energije\u201c, obja\u0161njava.<\/p>\n\n\n\n
\u201eOsim toga, gorivo postoje\u0107ih fisijskih nuklearki je uranij \u010dija je koli\u010dina ograni\u010dena i koji \u0107e nestajati daljnjim crpljenjem (u svijetu)\u201c, dodaje.<\/p>\n\n\n\n
No da bi fuzijska elektrana bila izgra\u0111ena potrebno je prvo testirati materijale potrebne za njezinu gradnju.<\/p>\n\n\n\n
\u0160panjolska i Hrvatska dogovorile su 2021. zajedni\u010dko ispitivanje tih materijala u blizini \u0161panjolskog grada Granade za \u0161to je potrebno izdvojiti 707 milijuna eura. \u0160panjolska sudjeluje s 50 posto u projektu, a Hrvatska s pet posto.<\/p>\n\n\n\n
“Suradnja s Hrvatskom zasad se odvija jako dobro”, ka\u017ee Ibarra. “Ne samo u ovom konkretnom projektu nego i oko ostalih tema vezanih za fuziju”, dodaje.<\/p>\n\n\n\n
Hrvatska \u0161alje komponente<\/strong><\/p>\n\n\n\n Hrvatski tim, predvo\u0111en fizi\u010darem Ton\u010dijem Tadi\u0107em, lani je najavio da \u0107e Hrvatska svoju obvezu iz pet postotnog udjela ispuniti slanjem komponenti za istra\u017eiva\u010dki centar u \u0160panjolskoj, a ne novcem.<\/p>\n\n\n\n Iz Hrvatske bi trebale biti izvezene dizalice, izmjenjiva\u010di topline ulja i vode za hla\u0111enje litija, te \u010detiri posebno dizajnirana modula. Ta oprema trebala bi biti isporu\u010dena do kraja 2029. u mjesto Escuzar, udaljen 20 kilometara od Granade.<\/p>\n\n\n\n Ibarra \u0107e se u \u010detvrtak u Zagrebu sastati s Tadi\u0107em u sklopu susreta dvaju timova. Na sastanku bi trebalo otpo\u010deti formiranje me\u0111unarodnog tima, u kojem \u0107e biti i fizi\u010dari drugih zemalja, a koji bi trebao formalizirati dokument s detaljima doprinosa Hrvatske i \u0160panjolske.<\/p>\n\n\n\n \u201eSada imamo dokument kojim je navedeno ono \u010dime dvije zemlje \u017eele doprinijeti, ali potreban nam je detaljniji opis u vjerodostojnijem dokumentu\u201c, ka\u017ee Ibarra.<\/p>\n\n\n\n Sastanku u Zagrebu trebalo bi prisustvovati 16 drugih zemalja i me\u0111unarodnih organizacija koje zasad imaju status promatra\u010da u tom \u0161panjolsko-hrvatskom projektu nazvanom IFMIF-DONES (International Fusion Materials Irradiation Facility \u2013 Demo Oriented NEutron Source).<\/p>\n\n\n\n \u201eOni promatraju kako se odvija projekt. Ideja je da dobivaju informacije pa da im bude lak\u0161e donijeti odluku o priklju\u010denju\u201c, ka\u017ee Ibarra. Posljednjih mjeseci su porasli izgledi da se u preostalih 45 posto projekta uklju\u010de promatra\u010di poput EUROATOM-a, Japana, Njema\u010dke i Italije.<\/p>\n\n\n\n \u201eVjerojatno \u0107e se netko od njih prije ili kasnije priklju\u010diti, ali jo\u0161 uvijek nema slu\u017ebene najave. Ne znam ho\u0107e li je biti sutra na sastanku, ali razgovarat \u0107emo\u201c, ka\u017ee Ibarra. On vjeruje da bi slu\u017ebena najava o novom partneru mogla uslijediti u listopadu na idu\u0107em sastanku.<\/p>\n\n\n\n Dobar napredak<\/strong><\/p>\n\n\n\n Istovremeno u Escuzaru, gdje \u0107e se provoditi ispitivanja, traju gra\u0111evinski radovi. Na jednoj zemlji\u0161noj parceli ve\u0107 je niknula zgrada, a druga se gradi.<\/p>\n\n\n\n \u201eNakon ljeta \u0107emo imati ondje znanstvene i tehnolo\u0161ke instalacije\u201c, napominje \u0161ef \u0161panjolskog tima.<\/p>\n\n\n\n U jednoj od tih zgrada nalazit \u0107e se 100 metara duga\u010dka cijev promjera 30 centimetara. Kroz nju \u0107e \u201eprolaziti kuglice s namjerom da se na drugom kraju jako ubrzaju i udaraju o ne\u0161to, prilikom \u010dega \u0107e nastati reakcija sli\u010dna onoj koja se doga\u0111a u reaktoru nuklearke\u201c.<\/p>\n\n\n\n \u201eTim instrumentom \u0107emo raditi eksperiment. Njime \u0107emo simulirati ono \u0161to se doga\u0111a u reaktoru\u201c, poja\u0161njava Ibarra.<\/p>\n\n\n\n Eksperimentiranje bi moglo po\u010deti 2035. godine kada \u0107e ondje raditi 300 in\u017eenjera, tehni\u010dara, administratora i znanstvenika. Temeljem tih testiranja, trebao bi pet godina kasnije biti izgra\u0111en reaktor za demonstraciju, \u0161to je uvod u gradnju fuzijskih nuklearki u Europi.<\/p>\n\n\n\n \u201eDobro napredujemo prema tome\u201c, zaklju\u010duje Ibarra.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Hrvatska i \u0160panjolska dobro sura\u0111uju na projektu ispitivanja materijala potrebnih za gradnju prve fuzijske elektrane u EU, a uskoro bi im se mogli priklju\u010diti novi partneri, rekao je \u0161ef \u0161panjolske delegacije \u00c1ngel Ibarra u razgovoru za Hinu. EU \u017eeli oko 2050. godine izgraditi elektranu u kojoj bi se struja proizvodila pomo\u0107u nuklearne fuzije, spajanjem dva …<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":354,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[615],"tags":[116,117],"class_list":["post-353","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","","category-tehno","tag-fuzija","tag-nukleearka"],"yoast_head":"\n