ZNANSTVENICI su u \u010dasopisu Cell objavili istra\u017eivanje koje je otkrilo dosad nepoznati mehanizam deaktiviranja gena koji sprje\u010davaju razvoj tumora.<\/p>\n\n\n\n
Otkri\u0107e ovog mehanizma omogu\u0107uje razumijevanje povezanosti rizika za razvoj raka s nezdravom prehranom ili nelije\u010denim metaboli\u010dkim stanjima kao \u0161to je dijabetes.<\/p>\n\n\n\n
U novoj studiji znanstvenici iz Singapura i Velike Britanije koristili su mi\u0161je modele, ljudsko tkivo, organoide ljudskih dojki i stanice uzgojene u laboratoriju. Istra\u017eivanje je pokazalo da promjene u metaboliranju glukoze mogu potaknuti razvoj tumora tako \u0161to privremeno deaktiviraju gen BRCA2 koji ljudski organizam \u0161titi od tumora.<\/p>\n\n\n\n
BRCA1 i BRCA2 su ljudski geni povezani s nasljednim oblicima raka dojke i jajnika.<\/p>\n\n\n\n
BRCA1 kodira protein koji poma\u017ee u sprje\u010davanju brze podjele i rasta stanica na nekontroliran na\u010din. BRCA2 kodira protein koji je uklju\u010den u popravak o\u0161te\u0107ene DNA.<\/p>\n\n\n\n
Svatko ima dvije kopije tih gena, jednu naslije\u0111enu od majke, a drugu od oca. Ako osoba naslijedi mutirani BRCA1 ili BRCA2 od jednog roditelja, jo\u0161 uvijek \u0107e imati normalnu kopiju od drugog roditelja.<\/p>\n\n\n\n
Prema uvrije\u017eenom razumijevanju, rak se javlja kada se dogodi mutacija druge normalne kopije gena, nakon \u010dega osoba vi\u0161e nema gen BRCA1 ili BRCA2 koji ispravno radi. Me\u0111utim, nova studija otkrila je da taj uvjet ne mora biti ispunjen, o \u010demu \u0107e kasnije biti rije\u010di.<\/p>\n\n\n\n
Oko 3% karcinoma dojke i 10% karcinoma jajnika posljedica su nasljednih mutacija u genima BRCA1 i BRCA2.<\/p>\n\n\n\n
Osobama s takvim mutacijama savjetuje se da razmotre preventivne mjere kako bi smanjile rizik od raka dojke, jajnika i drugih karcinoma, poput \u010de\u0161\u0107ih pregleda, mamografija i sl.<\/p>\n\n\n\n
Primjerice, poznato je da se slavna glumica Angelina Jolie odlu\u010dila podvrgnuti obostranoj mastektomiji nakon \u0161to je saznala da nosi nasljednu mutaciju gena BRCA1, koja je uzrokovala preranu smrt njezine majke.<\/p>\n\n\n\n
Prvi autor nove studije, farmakolog Li Ren Kong sa Znanstvenog instituta za rak u Singapuru rekao je da njihova otkri\u0107a podi\u017eu svijest o utjecaju prehrane i kontrole tjelesne te\u017eine u upravljanju rizicima od raka.<\/p>\n\n\n\n
“Studiju smo pokrenuli s ciljem da shvatimo koji \u010dimbenici pove\u0107avaju rizik u obiteljima podlo\u017enima raku, no zavr\u0161ili smo s otkrivanjem mehanizma koji povezuje klju\u010dni put potro\u0161nje energije s razvojem raka”, rekao je Li Ren Kong.<\/p>\n\n\n\n
Kako smo ranije u tekstu natuknuli, novo otkri\u0107e dovelo je u pitanje teoriju o genima koji \u0161tite od raka, koja je poznata kao Knudsonova paradigma o “dva udarca”.<\/p>\n\n\n\n
Prema toj paradigmi, koja je prvi put predlo\u017eena 1971. godine, obje kopije tumor-supresorskog gena moraju biti trajno inaktivirane da bi se pojavio rak.<\/p>\n\n\n\n
Me\u0111utim, neka novija istra\u017eivanja pokazala su da je mutacija u jednom od dva gena BRCA2 u stanici povezana s raznim vrstama raka. Naime, pokazalo se da su stanice s tom mutacijom osjetljivije na stresove, kao \u0161to je izlo\u017eenost toksinima iz okoli\u0161a i vlastitih stanica poput formaldehida ili acetaldehida koji mogu smanjiti razine proteina BRCA2, \u0161to, pak, dovodi do funkcionalnih problema.<\/p>\n\n\n\n
“Jo\u0161 uvijek nije sasvim jasno kako takvi okoli\u0161ni \u010dimbenici pove\u0107avaju rizik od raka, no va\u017eno je razumjeti vezu ako \u017eelimo poduzeti preventivne mjere koje nam poma\u017eu da dulje ostanemo zdravi”, rekao je onkolog Ashok Venkitaraman iz Cancer Science Institutea u Singapuru.<\/p>\n\n\n\n
U novoj studiji znanstvenici su prvo istra\u017eili ljude koji su naslijedili jednu neispravnu kopiju BRCA2. Otkrili su da su stanice tih ljudi osjetljivije na metilglioksal (MGO), koji nastaje kada stanice stvaraju energiju iz glukoze u procesu glikolize.<\/p>\n\n\n\n
Glikoliza stvara vi\u0161e od 90 posto MGO-a u stanicama, koji par enzima odr\u017eava na minimalnim razinama. U slu\u010daju da im to ne uspijeva, visoke razine MGO-a mogu dovesti do stvaranja \u0161tetnih spojeva koji o\u0161te\u0107uju DNA i proteine. U stanjima kao \u0161to je dijabetes, u kojima su razine MGO-a povi\u0161ene zbog visokog \u0161e\u0107era u krvi, ti \u0161tetni spojevi pridonose komplikacijama bolesti.<\/p>\n\n\n\n
Znanstvenici su otkrili da MGO mo\u017ee privremeno onemogu\u0107iti funkcije proteina BRCA2, \u0161to dovodi do mutacija povezanih s razvojem raka. Ovaj u\u010dinak mo\u017ee se vidjeti u nekancerogenim stanicama i uzorcima tkiva dobivenih od pacijenata, u nekim slu\u010dajevima raka dojke kod ljudi i kod mi\u0161jih modela za rak gu\u0161tera\u010de.<\/p>\n\n\n\n
Budu\u0107i da gen BRCA2 nije trajno inaktiviran (ve\u0107 samo protein), funkcionalni oblici proteina koji se proizvode mogu se kasnije vratiti na normalne razine. No stanice koje su iznova i iznova izlo\u017eene MGO-u mogu nastaviti nakupljati mutacije, koje u kona\u010dnici uzrokuju rak.<\/p>\n\n\n\n
Ovakvi nalazi sugeriraju da promjene u metabolizmu glukoze mogu poremetiti funkciju BRCA2 preko MGO-a, \u010dime \u0107e pridonijeti razvoju raka.<\/p>\n\n\n\n
Budu\u0107i da je studija provedena u laboratoriju na \u017eivotinjskim modelima, na malim uzorcima ljudskog tkiva i organoidima, trebat \u0107e provesti dodatne studije u kojima bi se koristila ve\u0107a klini\u010dka istra\u017eivanja i brojniji \u017eivotinjski modeli kako bi se istra\u017eile mogu\u0107e veze izme\u0111u prehrambenih \u010dimbenika, dijabetesa i drugih metaboli\u010dkih poreme\u0107aja.<\/p>\n\n\n\n
No budu\u0107i da MGO mo\u017ee privremeno blokirati sposobnost proteina BRCA2 da popravlja DNA, logi\u010dno je o\u010dekivati da bi lo\u0161a prehrana ili nekontrolirani dijabetes mogli pridonijeti ve\u0107em riziku od raka tijekom vremena, \u010dak i kod ljudi s dvije funkcionalne kopije gena BRCA2. Ovi nalazi mogu biti korisni za razvoj strategija za prevenciju ili rano otkrivanje raka.<\/p>\n\n\n\n
“Metilglioksal se mo\u017ee lako otkriti krvnim testom za HbA1C, koji bi se mogao koristiti kao marker za potencijalni rizik kojemu smo izlo\u017eeni”, rekao je Venkitaraman.<\/p>\n\n\n\n
“Nadalje, visoke razine metilglioksala obi\u010dno se mogu kontrolirati lijekovima i dobrom prehranom, \u0161to otvara mogu\u0107nost za proaktivne mjere protiv po\u010detka razvoja raka”, dodao je.<\/p>\n\n\n\n
Voditelj laboratorija za tumore u Splitu Jano\u0161 Terzi\u0107 ka\u017ee kako ovo otkri\u0107e jo\u0161 jednom pokazuje da nije sve samo u genima.<\/p>\n\n\n\n
“Iako redovito pri\u010damo o genima koji uzrokuju rak, a i mi sami smo prona\u0161li gen povezan s rakom jetre (doi: 10.1038\/ng.3103), proteini su ti \u010dije funkcioniranje sprje\u010dava ili poti\u010de razvoj raka”, ka\u017ee Terzi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
“Ovo je jedno od otkri\u0107a koja pokazuju da na\u0161a sudbina nije zape\u010da\u0107ena u genima. To jest, mijenjaju\u0107i na\u0161e pona\u0161anje zdravom prehranom, tjelovje\u017ebom i sl., u ve\u0107ini slu\u010dajeva mo\u017eemo zaobi\u0107i rizike koje smo naslijedili. No to\u010dno je i obrnuto, odnosno rizike kojima nismo genetski skloni mo\u017eemo pokrenuti rizi\u010dnim pona\u0161anjem. \u010cuvajte zdravlje jer nemamo rezervno kada nam se ovo pokvari”, poru\u010dio je Terzi\u0107.<\/p>\n\n\n\n