odabrano news portal koji nudi odabrane vijesti i informacije
U Zadru tijekom ovog ljeta vlada značajna razočaranost kod ugostitelja. Iako statistički gledano ima turista, realna potrošnja u restoranima i kafićima je znatno manja nego ranijih godina. Često se čuje izjava: “Turista ima, ali gostiju nema.” Čini se da su gosti uglavnom skloniji jeftinijim oblicima prehrane — fast food, pizza, burek ili pekare — nego klasičnom objedovanju u restoranima.
Primjer takvog trenda bila je četveročlana obitelj iz Belgije. Većinom su birali brzo pripremljenu hranu ili restorane izvan povijesnog centra, ocijenivši lokalne cijene u starogradskoj jezgri kao previsoke, unatoč tome što su zadovoljni kvalitetom i iskustvom . Ugostitelji objašnjavaju da su tek rijetki turista spremni potrošiti više od 25‑30 € po osobi tijekom posjeta Zadar.
Predsjednik Ceha ugostitelja u Zadru, Robert Kovačević, ističe kako je sezona kvalitetna za centralna područja (Poluotok), ali da su mnogi drugi objekti, posebice na perifernim lokacijama, osjetili pad potražnje. On također navodi kako su neki gosti mlađe dobi više zainteresirani za zabavu i noćni život nego za gastronomiju, a cijene usluga i radna snaga su neprestano u porastu.
Privatni iznajmljivači i ugostitelji potvrđuju da sezonalnost i dalje dominira turističkim prometom. Puno je turista u glavnim mjesecima, ali veći dio sezone ostaje osjetljivo slab — što potiče konstantnu oscilaciju u potrošnji i prihodu. Također, struktura gostiju se mijenja — sve je više individualnih turista s niskim proračunom i manje skupih obiteljskih aranžmana.
Za razliku od statističkih podataka koji govore o rastu dolazaka i noćenja u nekim mjesecima u odnosu na prošlu godinu (npr. 12 % više dolazaka i noćenja u lipnju), ugostitelji često doživljavaju pad prihoda jer turisti ne koriste njihove usluge u punom opsegu.
Iako su turistički prihodi općenito narasli (sustav fiskalizacije pokazuje rekordne cifre), mnoštvo malih restorana osjeća manjak stvarne prisutnosti potrošača. Posebno centar grada bilježi zabilježeni pad u broju transakcija ili iznosu računa u srpnju čak i kad ukupni promet raste.
Ugostitelji također upozoravaju na demografski trend — mladi turisti češće posežu za brzim obrocima i manjim računima (25‑30 €), dok je nekadašnja srednja potrošnja po osobi bila bliža 100 € (facebook.com). Unatoč tome, kvaliteta autohtone ponude povremeno pronađe svoje kupce: prave tradicionalne i domaće specijalitete i dalje traže i cijene pravi turisti.
Zaključno, postoje jasni pokazatelji da je turistički promet u Zadarskoj županiji još uvijek solidan – uz rast broja turista i noćenja, ali veći dio novca odlazi van ugostiteljskog sektora. Ugostitelji smatraju da je problem kombinacija previsokih cijena na ključnim lokacijama, dominacije brze hrane te promijenjenih navika turista. Unatoč dobrim rezultatima u dolascima, potrošnja u restoranima ne prati taj trend, što stvara snažan osjećaj da sezona “ne ide dovoljno dobro” — čak i kad brojke izgledaju obećavajuće.
