odabrano news portal koji nudi odabrane vijesti i informacije
Željko Komšić je dugogodišnji političar u Bosni i Hercegovini (BiH), koji trenutno služi kao član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda. Njegov izbor za ovu funkciju izazvao je brojne polemike i kontroverze. Komšić, koji dolazi iz stranke Demokratska fronta (DF), zagovara građanski pristup politici i jedinstvenu BiH, u kojoj bi svi građani imali jednaka prava bez obzira na etničku pripadnost. Njegova politička pozicija često je u suprotnosti s dominantnim etnonacionalnim političkim diskursom u BiH, što ga je učinilo kontroverznim među Hrvatima u BiH, ali i među političkim liderima u Hrvatskoj.
Komšić je izabran za člana Predsjedništva BiH zahvaljujući glasovima iz Federacije BiH, entiteta u kojem Bošnjaci čine većinu. Prema izbornom zakonu BiH, svi građani Federacije, bez obzira na nacionalnost, imaju pravo glasati za člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda. Mnogi Hrvati u BiH smatraju da je Komšić izabran prvenstveno glasovima Bošnjaka, a ne hrvatskog naroda, što je izazvalo veliko nezadovoljstvo i osjećaj političke marginalizacije. Hrvatski političari u BiH, posebice iz Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ BiH), dugo su tvrdili da je Komšić “nelegitimni” predstavnik Hrvata, budući da je, prema njihovom mišljenju, izabran protiv volje većine Hrvata u BiH.
Hrvatski politički vrh, uključujući predsjednika Zorana Milanovića i premijera Andreja Plenkovića, izrazio je nezadovoljstvo izborom Komšića za člana Predsjedništva BiH. Predsjednik Milanović više puta je otvoreno kritizirao izborni sustav u BiH, nazivajući ga “nepravednim” prema Hrvatima. Milanović je predložio izmjene izbornog zakona u BiH kako bi se osiguralo da Hrvati dobiju svog legitimnog predstavnika u Predsjedništvu BiH. On je također izjavio da Hrvatska ne može ostati nijema na činjenicu da Hrvati u BiH, kao konstitutivni narod, ne mogu izabrati svog predstavnika u državnim institucijama.
Premijer Plenković, s druge strane, zauzeo je nešto diplomatskiji pristup, ali i on kontinuirano zagovara promjenu izbornog zakona u BiH. Plenković je na raznim međunarodnim forumima, uključujući i Europsko vijeće, upozoravao na potrebu zaštite političkih prava Hrvata u BiH. Hrvatska vlada često koristi diplomatske kanale kako bi skrenula pozornost međunarodne zajednice na ovo pitanje, tražeći podršku za reformu izbornog zakona u BiH koja bi osigurala ravnopravnost Hrvata kao konstitutivnog naroda.
Bosanski političari različito su reagirali na stavove hrvatskog političkog vrha. Bošnjačke stranke, poput Stranke demokratske akcije (SDA), uglavnom podržavaju sadašnji izborni sustav i izbor Komšića, smatrajući da se svaki građanin Federacije BiH ima pravo kandidirati i biti biran bez obzira na etničku pripadnost. Oni često ističu da je izbor Komšića izraz demokratske volje birača i da je promjena izbornog zakona, kako to zagovara hrvatski politički vrh, zapravo pokušaj uvođenja dodatnih etničkih podjela u već podijeljenu zemlju.
S druge strane, srpski političari iz Republike Srpske, poput Milorada Dodika, često su koristili situaciju vezanu za izbor Komšića kao argument za jačanje svojih stavova o potrebi daljnje autonomije ili čak odcjepljenja Republike Srpske. Dodik i drugi srpski političari smatraju da je izbor Komšića pokazatelj kako BiH ne može funkcionirati kao jedinstvena država te stoga zagovaraju daljnju federalizaciju ili konfederalizaciju zemlje.
Osim toga, Željko Komšić sam često odgovara na kritike, braneći svoj izbor kao potpuno legitiman i u skladu s postojećim zakonima. On ističe da se zalaže za građanski model države i da je izabran voljom građana Federacije BiH. Komšić također naglašava da su optužbe o njegovom “nelegitimnom” izboru dio šire političke strategije HDZ-a BiH i Hrvatske da zadrže kontrolu nad političkim procesima u BiH.
Kritike i kontroverze vezane za Komšića i pitanje političke reprezentacije Hrvata u BiH pokazuju duboku složenost političkog sustava u BiH, kao i izazove s kojima se suočavaju bosanskohercegovački političari i međunarodna zajednica u pokušaju izgradnje stabilne i funkcionalne države. Hrvatska, kao potpisnica Daytonskog mirovnog sporazuma, i dalje ima značajan interes i ulogu u političkim procesima u BiH, što dodatno komplicira odnose između dviju država.
English Summary:
Željko Komšić is a member of the Presidency of Bosnia and Herzegovina, representing the Croat constituency. His election has been controversial, with many Bosnian Croats arguing he was elected mainly by Bosniak votes, not by the majority of Croats in Bosnia and Herzegovina. Croatian leaders, including President Zoran Milanović and Prime Minister Andrej Plenković, have criticized the electoral system in BiH and called for reforms to ensure legitimate Croatian representation.
President Milanović has been vocal, calling the system “unfair” to Croats and proposing electoral law changes. Prime Minister Plenković has taken a more diplomatic approach, seeking international support for reform. Bosnian politicians are divided: Bosniak leaders generally support Komšić’s election as a legitimate democratic outcome, while Serb leaders, like Milorad Dodik, use the situation to argue for greater autonomy for Republika Srpska.
Komšić defends his election, emphasizing his legitimacy under the current law and advocating for a civic state model, opposing ethnic divisions. The controversy reflects the complex political landscape of Bosnia and Herzegovina and highlights ongoing challenges in building a stable state.
