Gladovanje odnosno intermittent fasting

Gladovanje, odnosno intermittent fasting (povremeno gladovanje), postalo je popularno zbog mogućih zdravstvenih koristi. Umjereno i kontrolirano gladovanje može pozitivno utjecati na tijelo i um, no važno je napomenuti da svaki pristup treba biti individualan i pažljivo prilagođen. Evo nekih ključnih potencijalnih koristi za zdravlje:

1. Poboljšanje metabolizma i mršavljenje

Povremeno gladovanje može pomoći u kontroli tjelesne težine jer smanjuje unos kalorija i poboljšava metabolizam. Tijekom razdoblja bez hrane, tijelo koristi zalihe masnoća kao energiju, što može ubrzati sagorijevanje masnoća. Također se povećava razina norepinefrina, što dodatno pojačava sagorijevanje kalorija.

2. Poboljšanje inzulinske osjetljivosti

Povremeno gladovanje može pomoći u regulaciji razine šećera u krvi i poboljšati osjetljivost na inzulin. To može smanjiti rizik od razvoja dijabetesa tipa 2. Studije pokazuju da gladovanje može smanjiti razine inzulina u krvi, što omogućava učinkovitije korištenje energije pohranjene u masnim stanicama.

3. Stanična regeneracija i autofagija

Tijekom gladovanja, tijelo započinje proces autofagije, prirodnog mehanizma u kojem stanice recikliraju oštećene proteine i dijelove stanica. To pomaže u obnovi i regeneraciji stanica, što može smanjiti rizik od nekih bolesti povezanih sa starenjem, poput Alzheimerove bolesti.

4. Mentalna jasnoća i energija

Mnogi ljudi prijavljuju poboljšanje mentalne jasnoće i energije tijekom razdoblja gladovanja. Studije sugeriraju da povremeno gladovanje može poboljšati funkciju mozga poticanjem proizvodnje neurotrofnog faktora (BDNF), proteina koji podržava zdravlje neurona i može smanjiti rizik od neurodegenerativnih bolesti.

5. Smanjenje upale i oksidativnog stresa

Gladovanje može smanjiti upalne procese u tijelu i oksidativni stres, faktore koji pridonose razvoju mnogih kroničnih bolesti, uključujući srčane bolesti i rak. Regulacijom upalnih markera, tijelo može učinkovitije odgovoriti na vanjske i unutarnje prijetnje.

6. Dugovječnost

Iako istraživanja na ljudima još nisu opsežna, studije na životinjama sugeriraju da gladovanje može produljiti životni vijek. Smatra se da je to rezultat smanjenog oksidativnog stresa, poboljšane stanične funkcije i smanjenja upala.

Vrste povremenog gladovanja

Najpopularnije metode povremenog gladovanja uključuju:

• 16/8 metoda: Post 16 sati, hranjenje unutar 8 sati.
• 5:2 metoda: Normalno jedenje 5 dana u tjednu, s unosom minimalnih kalorija (oko 500-600) tijekom dva dana.
• Eat-Stop-Eat: Gladovanje cijeli dan (24 sata) jedan ili dva puta tjedno.

Oprez i kontraindikacije

Iako povremeno gladovanje ima mnoge potencijalne prednosti, nije za svakoga. Osobe s poremećajima prehrane, trudnice, dojilje ili osobe s kroničnim bolestima trebale bi biti oprezne i konzultirati se s liječnikom prije nego započnu bilo kakav oblik gladovanja.

Gladovanje kao alat za poboljšanje zdravlja može biti korisno, ali treba ga prilagoditi vlastitim potrebama i ciljevima.